hrvatski

Inovacije kao temelj konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije // Godišnja skupština Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU // 15. 11. 2016.

Prema inovacijskoj uspješnosti (Summary Innovation Indeks (SII)) koja se temelji na 25 pokazatelja, a uključuje ljudske potencijale, uspješnost istraživačkog sustava, ulaganje privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj (R&D), intelektualno vlasništvo (žigove, patente, industrijski dizajn) i ekonomske učinke (izvoz, zapošljavanje) - Hrvatska se u 2015. nalazi pri dnu EU ljestvice, odnosno inovacijska uspješnost dvostruko je manja od EU prosjeka te 2 - 3 puta manja od inovacijskih predvodnika: Švedske, Finske, Danske, Njemačke i Nizozemske. Nasuprot trendu povećanja udjela R&D u BDP-u EU i inovacijskim politikama EU deklariranim u Lisbon European Council (2000.), Barcelona European Council (2002.) i Horizon 2020 i usmjerenim na rješavanje problema tzv. „europskog paradoksa“ i nedovoljnog ulaganja, posebice privatnog sektora, u R&D te na jačanje interakcije znanosti i gospodarstva po uzoru na ekonomske lidere Japan i SAD - Hrvatska bilježi višegodišnji pad ulaganja u R&D, zbog čega smo sa 0, 76% udjela u BDP-u na razini 1/3 prosjeka EU. Niska razina i višegodišnje smanjenje ulaganja u R&D, slaba interakcija između R&D, slaba povezanost s primarnom proizvodnjom, niska razina stranih investicija, niski apsorpcijski kapacitet i potražnja za inovacijama zbog zastarjele tehnologije te višegodišnjeg smanjenja udjela HT i MHT industrije - najveći su problemi hrvatske prerađivačke industrije, ali i prehrambene industrije kao njezine najveće grane (prema udjelu u BDV-u i broju zaposlenih). Prehrambena industrija pokazala je otpornost prema recesiji te u 2015. promatrano na godišnjoj razini bilježi stopu rasta za 4%, povećanje proizvodnosti 5 - 6% i izvoza 19%, a ostvarila je i značajne regionalne akvizicije, prije svega koristeći prednosti kao što su tradicija u proizvodnji hrane i pića, prepoznatljivost brandova na regionalnom tržištu i dobra sirovinska osnova. S druge strane, produktivnost je još uvijek na razini 70% prosjeka EU i najvećim dijelom posljedica je pasivnog restrukturiranja, a manjim dijelom rezultat inovacijskih aktivnosti koje, u više od 80% slučajeva, čine nabavke postrojenja, opreme i softwarea.

inovacije; konkurentnost; prehrambena industrija

nije evidentirano