hrvatski

Povezanost siromaštva i ekonomskih teškoća obitelji na psihološku dobrobit adolescenata: Izazov za istraživanja i djelovanje psihologa

Polazeći od porasta broja djece i adolescenta u riziku od siromaštva u Hrvatskoj (cca 30%) i složenih psihosocijalnih posljedica odrastanja u uvjetima financijske nejednakosti, istraživački tim psihologa i socijalnih radnika Studijskog centra socijalnog rada od 2013. godine intenzivno se bavi različitim aspektima učinka siromaštva i ekonomskih teškoća obitelji na psihološku dobrobit adolescenata. U izlaganju će biti prikazane ključne spoznaje dvogodišnjeg istraživanja (2014-2015) perspektive djece o siromaštvu kao (psiho)socijalnom riziku i stigmatizacije siromašne djece, koje se odvija uz financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu. Nalazi će biti stavljeni u kontekst dvaju istraživanja koja smo u istom razdoblju proveli uz potporu Grada zagreba i Zaklade ADRIS. U istraživanju koje je provedeno 2015. godine sudjelovali su učenici drugih razreda srednjih škola (N=562) različitih obrazovnih usmjerenja. U analizi su korišteni rezultati dobiveni na Skali doživljaja stigmatizacije siromašne djece od strane vršnjaka, izrađenoj za potrebe ovog istraživanja. Pokazalo se da siromašni mladi nisu nepovoljno procjenjivani od strane svojih vršnjaka, a kao ključna obilježja siromašne djece u odnosu na djecu iznadprosječnog imovinskog statusa se ističu marljivost, odgovornost, dobrota i spremnost da pomognu. Istovremeno se siromašniju djecu percipira kao više tužne, neshvaćene, nesretne i neprihvaćene. Prema percepciji srednjoškolaca neka ključna obilježja bogate djece su razmaženost, popularnost, društvenost, sigurnost u sebe, ali i sklonost alkoholnim pićima, lijenost, bahatost i sebičnost. Navedeni nalazi će se analizirati u kontekstu prethodnog istraživanja, koje je pokazalo da su internalizirani problemi (IP) značajno prisutniji kod mladih koji percipiraju da je financijski status njihove obitelji ispodprosječan. S druge strane, eksternalizirane probleme (EP) u ponašanju značajno više pokazuju mladi koji procjenjuju da su financijske mogućnosti njihovih obitelji ispod ili iznad prosjeka, što ukazuje na nove spoznaje o odnosu doživljaja financijskih mogućnosti i EP, koji nije linearan. Rezultati će biti analizirani pod vidom kvalitativnog istraživanja koje je također provedeno 2015. godine (6 fokusnih grupa, 38 djece sudionika), koje pokazuje da siromašna djeca osjećaju nejednakost u području obrazovanja (nemogućnost podmirivanja troškovA vezanih uz obrazovanje, uključujući školske izlete, maturalac….), slobodnog vremena (nemogućnost sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima), ranijeg uključivanja u rad radi financijskog podržavanja obitelji, što sve može dovesti do osjećaja stigmatizacije. Izlaganje ima za cilj senzibilizirati (1) psihologe praktičare koji neposredno rade s djecom i mladima na planiranje intervencija koje mogu olakšati nepovoljne razvojne učinke ekonomske situacije obitelji, te (2) psihologe istraživače da u istraživanjima koriste subjektivne i objektivne pokazatelje ekonomskog statusa, te da nadopunjavaju kvantitativni i kvalitativni pristup kako bi se osiguralo produbljeno i vjerodostojno razumijevanje ovog fenomena.

internalizirani i eksternalizirani problemi adolescenata ; stigmatizacija siromašne djece ; siromaštvo kao (psiho)socijalni rizik ; ekonomske teškoće obitelji

Domaća konferencija