Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 844312

Stevija kao prirodni zaslađivač


Tatarović, Ivana
Stevija kao prirodni zaslađivač, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Split


CROSBI ID: 844312 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Stevija kao prirodni zaslađivač
(Stevia as a natural sweetener)

Autori
Tatarović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
09.09

Godina
2016

Stranica
19

Mentor
Bučević Popović, Viljemka

Ključne riječi
stevija ; zaslađivač
(stevia ; sweetener)

Sažetak
Stevia rebaudiana Bertoni ili stevija je biljka koja svoje porijeklo vuče iz poluvlažnog suptropskog područja na granici Paragvaja i Brazila. Industrijski najkorisniji dijelovi ove biljke su njezini listovi koji su odgovorni za slatkoću. Lišće stevije ima 30 do 40 puta veću slatkoću od saharoze. Komponete odgovorne za slatkoću pripadaju skupini od osam ent - kaurenskih diterpenskih glikozida: steviozid (4-13% suhe tvari), rebaudiozid A (2-4%), rebaudiozid C (1-2%), dulkozid A (do 1%) te slabije zastupljeni steviolbiozidi i rebaudiozidi B, D i E. Svi ovi izolirani diterpenski glikozidi imaju istu osnovnu strukturu (steviol), a razlikuju se po šećernom ostatku na položajima C 13 i C 19. Od svih glikozida, rebaudiozid A (C44H70O23 ) je najslađi i najstabilniji. U odnosu na saharozu slađi je 200 do 400 puta. Bez obzira što je u lišću stevije prisutan u manjoj količini nego steviozidi, rebaudiozid A povećava slatkasti okus, za razliku od steviozida koji imaju jače izražen gorkast okus. JECFA (The Joint FAO/WHO Expert Committee on Food Additives) je 2008. godine uspostavila granicu prihvatljivog dnevnog unosa (ADI ) steviol - glikozida od 4 mg/kg tjelesne mase. Kada se govori o pozitivnim učincima korištenja stevije kao sladila, ponajviše se misli na njezin utjecaj na razinu glukoze u krvi, razinu inzulina, na krvni tlak, razinu kolesterola, razinu triglicerida te na profil lipida i tjelesnu masu ispitanika. Steviol glikozidi imaju potencijala u terapiji dijareje. Moguća alternativa saharozi mogu postati steviozidi koji se mogu koristiti u dijetoterapiji te u prevenciji gojaznosti. Valja naglasiti da stevozid snižava glukozu u krvi i krvni tlak, u slučajevima kada su ove vrijednosti, jako povišene. Osim toga, stevija može izazvati alergijske reakcije kod ljudi osjetljivih na biljke iz porodice glavočike (Asteraceae). Također se ne preporuča njena konzumacija u trudnoći. U Europi se stevija uzgaja u stakleničkim uvjetima budući da biljka ne podnosi zimske uvjete i niske temperature. Steviji pogoduju kisela tla čija se pH vrijednost kreće od 4 do 5, ali uspijeva i na tlima gdje je pH vrijednost i do 7, 5. Stevija ne podnosi slana tla, a njenom uzgoju pogoduju isušena i pješčana tla, poput crvenice i ilovače te glinasta tla. Steviju rijetko napadaju štetnici zbog njezinog slatkog okusa. Moguća je pojava gljivične bolesti kao što su Septoria steviae (pjegavost lista). Dopuštena je uporaba mješavine steviol - glikozida kao prehrambenog aditiva- sladila pod uvjetom da sadrži najmanje 95% čistog steviozida i/ili rebaudiozida A. Osušeni listovi biljke Stevia rebaudiana Bertoni se mogu koristiti kao dodatak prehrani u svrhu zaslađivanja, ali je strogo zabranjeno pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima iz lišća te biljke. U Hrvatskoj se mogu naći različiti proizvodi na bazi steviol - glikozida. Rebaudiozid A i steviozid se razrjeđuju zbog visoke slatkoće s raznim tvarima, a najpopularniji su šećerni alkohol eritritol i prebiotik inulin. Takvi pripravci dolaze na tržište u obliku praha, tableta ili tekućine s različitim koncetracijama aktivnih spojeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Biologija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split

Profili:

Avatar Url Viljemka Bučević Popović (mentor)


Citiraj ovu publikaciju

Tatarović, Ivana
Stevija kao prirodni zaslađivač, 2016., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Split
Tatarović, I. (2016) 'Stevija kao prirodni zaslađivač', diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Split.
@phdthesis{phdthesis, author = {Tatarovi\'{c}, I.}, year = {2016}, pages = {19}, keywords = {stevija, zasla\djiva\v{c}}, title = {Stevija kao prirodni zasla\djiva\v{c}}, keyword = {stevija, zasla\djiva\v{c}}, publisherplace = {Split} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Tatarovi\'{c}, I.}, year = {2016}, pages = {19}, keywords = {stevia, sweetener}, title = {Stevia as a natural sweetener}, keyword = {stevia, sweetener}, publisherplace = {Split} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font