Naslov
Pogled u način rada dječjih vijeća iz dječje perspektive
(Children's Councils from the Children's Perspective)

Autori
Jeđud Borić, Ivana ; Koller-Trbović, Nivex ; Žižak, Antonija

Izvornik
Zrno : časopis za obitelj, vrtić i školu (0353-636X) 120-121 (146-147) (2016); 26-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
dječja vijeća; participacija
(children's councils; participation)

Sažetak
Dječja participacija neupitno je važna tema javnih diskusra, ali i javnih politika kada je riječ o djeci i mladima, čemu svjedočimo i u domaćoj, hrvatskoj praksi. Gotovo je uobičajena praksa da se djeca uključuju (ili da su u najmanjoj mjeri barem informirana i konzultirana) u sve stvari koje se tiču njihovih života. No, Austin (2010) navodi kako unatoč činjenici da djeca čine oko 30% svjetske populacije, njhovi se glasovi malo čuju i uglavnom nemaju mogućnost utjecaja na razvoj politika, zakona ili raspodjelu financijskih sredstava te ih se zapravo ne doživljava kao ravnopravne građane. Lansdown (2010) smatra kako je participacija jedno od najviše istraživanih i diskutiranih aspekata Konvencije o pravima djece te da bi aktualni fokus trebao biti na primjeni znanja o participaciji u svakodnevnoj praksi poimajući pritom participaciju kao održivo pravo za svu djecu u svim područjima života. Razgovorom s dječjim vijećnicima u 15 gradova/ općina dobivena je okvirna slika obilježja dječje participacije u životu vlastite lokalne zajednice temeljem koje se mogu generirati dva važna zaključka, odnosno dvije ključne poruke. Prvi zaključak je da je iskustvo sudjelovanja u životu lokalne zajednice djeci izuzetno važno te da je potrebno ulagati u pripremanje sve djece za (pro)aktivniju ulogu u vlastitom životu i životu zajednice te poticanje djece na sudjelovanje. Pritom je neosporno važna i edukacija odraslih, odnosno rad na spremnosti da se iz odnosa prema djeci prijeđe u odnos i suradnju s djecom. Drugi zaključak govori o tome da dječja vijeća u našoj zemlji imaju različite prakse razvoja i djelovanja te bi se ta raznolikost mogla iskoristiti kao temelj daljnjeg razvoja. Rezultati su pokazali da dječja vijeća kao „specijalizirane institucije“ za prakticiranje participativnih prava djece trebaju, s jedne strane širu bazu za participaciju pripremljene djece, a s druge strane, trebaju „paricipativnije strategije“ povezivanja dječjih vijećnika s djecom koju predstavljaju, odnosno bolje umrežavanje dječjih vijeća međusobno po raznim kriterijima i na različite načine. U odnosu na funkciju dječjih vijeća u razvoju participativnih prava djece posebno značajnim se čini način izbora djece za ulogu vijećnika. Naime, pokazalo se da postojeći način izbora dječjih vijećnika, ma kako raznolik i „demokratičan“ bio ima jedan zajednički temelj, a to je obrazovna izvrsnost djece vijećnika. Uzimajući u obzir ideju uključivanja u ulogu vijećnika predstavnika različitih podskupina djece kao jednako važan kriterij za izbor, uz obrazovno postignuće, nameću se i druga, za život djece jednako važna obilježja dječje populacije kao što su rodna pripadnost, dob, zdravlje, interesi i slobodno vrijeme, pripadnost drugim životno važnim grupama. Svojevrsni treći zaključak koji se na metarazini nameće jest činjenica kako je istraživanje dječje perspektive o sudjelovanju u životu lokalne zajednice važno te u tom smislu predstavljeno istraživanje može biti dobra polazna točka za obuhvatnije istraživanje na razini cijele Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA