hrvatski

Važnost Krbavske bitke iz 1493. godine viđena očima njenih suvremenika

Bitka između osmanlijske i kršćansko-hrvatske vojske što se odigrala u rujnu 1493. godine na Krbavskom polju usjekla se u pamćenje hrvatskog naroda kao krupan događaj koji je oblikovao daljnji povijesni razvoj ne samo današnje Like već i čitave Hrvatske. Sudbonosnost toga događaja je sredinom 16. stoljeća u svojoj kronici opisao fra Ivan Tomašić riječima: Hec est prima destructio regni Corvatie. Ovakav pogled na važnost Krbavske bitke za povijesni razvoj hrvatskog naroda zadržao se i u vremenu stasanja moderne hrvatske historiografije sredinom 19. stoljeća. Ipak, u zadnjih dvadesetak godina kao ključne posljedice Krbavskog razboja hrvatska historiografija je izdvojila pogibiju i stradanje vodećih članova vodećih hrvatskih plemićkih obitelji, te početak, tj. daljnji zamašnjak procesu iseljavala domicilnog stanovništva u sigurnije krajeve zbog straha od Osmanlija. U svakom slučaju obje ove posljedice dovele su do slabljenja obrambenog potencijala onodobnih hrvatskih povijesnih zemalja. U ovome izlaganju nastojat će se analizirati odnos suvremenika Krbavske bitke prema sudbonosnosti toga događaja. U prvom redu analizirati će se pisani povijesni izvori nastali neposredno nakon bitke, pri čemu će se pokušati ustanoviti specifičnosti toga odnosa lokalnog stanovništva naspram odnosa stranih centara moći. S druge strane, pokušat će se ustanoviti kakav je bio pogled na sudbonosnost Krbavske bitke za daljnji povijesni razvoj događaja samih sudionika bitke, u prvom redu kneza Bernardina Frankapana.

Krbavska bitka 1493; posljedice; suvremenici

nije evidentirano