Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 843471

Obrada otpadnih tokova nastalih tijekom proizvodnje maslinovog ulja


Krivičić, Denija; Kučić, Dajana
Obrada otpadnih tokova nastalih tijekom proizvodnje maslinovog ulja, 2016. (popularan rad).


Naslov
Obrada otpadnih tokova nastalih tijekom proizvodnje maslinovog ulja
(Olive mill waste treatment)

Autori
Krivičić, Denija ; Kučić, Dajana

Izvornik
Sajam ideja

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularan rad

Godina
2016

Ključne riječi
Otpad od maslina; adsorpcija; biosorpcija; anaerobna digestija
(Olive mill waste; adsorption; biosorption; anaerobic digestion)

Sažetak
U posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj te u drugim Mediteranskim zemljama bilježi se znatan porast proizvodnje maslinovog ulja i usporedno s time povećanje nastalog otpada (komina maslina) i otpadnih voda. Nastale otpadne vode i otpad karakterizira visoko organsko opterećenje, visoka koncentracija fenola, lignina, tanina, organskih kiselina i šećera, niska pH- vrijednost i visoka vodljivost. Takvu otpadnu vodu i otpad se ne smije ispustiti / odložiti u okoliš bez prethodnog uklanjanja onečišćujućih i/ili štetnih tvari. U ovom radu provedena su dva pokusa (a) uklanjanje onečišćujućih tvari iz otpadne vode procesima adsorpcije (aktivni ugljik, kora banane i modificirana komina maslina) i biosorpcije (Aspergillus niger i Stachybotrys sp) i (b) anaerobna razgradnja komine maslina u cilju zbrinjavanja otpada i dobivanja bioplina. Aktivni ugljik uklonio je 58 % fenola i 24 % organske tvari, kora banane 40 % fenola i 0 % organske tvari, a modificirana komina masline 23 % fenola i 13 % organske tvari unutar 24 sata. Nadalje, micelijska zrnca Aspergillus niger i Stachybotrys sp. uklonili su 43 % i 19 % fenola, 42 % i 0 % organske tvari te 38 % i 7 % boje vode. Anaerobna razgradnja komine maslina provedena je u reaktoru volumna 124 cm3, pri 37 °C i vlažnosti 85 % tijekom 30 dana. Provedena su tri pokusa. U prvome pokusu (P1) je bila komina maslina pomiješana sa vodovodnom vodom, u drugom (P2) i trećem (P3) komina (supstrat) pomiješana s anaerobnim muljem (inokulum) u omjeru I/S = 0, 1, odnosno I/S = 0, 5. U P1 se nije razvio bioplin jer nisu bile prisutne metanogene bakterije, u drugom je nastalo 400 cm3 bioplina, a u trećem 120 cm3. U P2 plin se počeo stvarati nakon 16-og dana sve do 30-og dana kada se uspostavilo stacionarno stanje. U P3 bioplin se počeo razvijati nakon trećeg dana.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Dajana Kučić Grgić, (325141)