Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 843035

Kontroverze u etimološkim analizama medijske kulture s aspekta digitalnog društva


Tolić, Mirela
Kontroverze u etimološkim analizama medijske kulture s aspekta digitalnog društva // Hrvatski filmski ljetopis, 86-87 (2016), 137-145 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Kontroverze u etimološkim analizama medijske kulture s aspekta digitalnog društva
(Controversy in the etymological analysis of media culture in terms of the digital society)

Autori
Tolić, Mirela

Izvornik
Hrvatski filmski ljetopis (1330-7665) 86-87 (2016); 137-145

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Medijska kultura; mladi; odgoj; manipulacija; kulturalni studij; školski kurikulum
(Media culture; youth; education; manipulation; cultural studies; school curriculum)

Sažetak
Teoriske analize medija su se vrlo kasno implementirale u odgojnu praku. Audiovizualni (inovativni) mediji: televizija i internet, ali i tradicionalni mediji, kao što su knjige, časopisi i radio su u posljednjih nekoliko desetljeća, dobili na značaju kod utjecaja na svakodnevni način razmišljanja djece i mladih, ali ne i utjecaj novih medija. S razvojem interneta veliki naglasak se stavlja na slobodu artikulacije, na slobodu mišljenja, ali nedovoljno i na njegove padagogijske ipmilacije u odgoju. Nove informacione tehnologije mijenjaju navike i ponašanje pojedinaca, osobito mladih, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Sama promjena tehničke globalizacije putem inovativnih medija ima ambivalentnu ulogu. S razvojem inovativnih medija raste i potreba za razvojem medijske kulture, posebice u procesu odgoja i obrazovanja. Korisnici medija (učenik, nastavnik i/ili roditellji) mogu sami odlučiti o tome je li im neki proizvod potreban i zašto. Mediji definiraju odnos u kojoj se identitet formira u simboličkoj „igri” promjena kulture. Oni uključuju kulturne prednosti i preferencije koje konzumenti medija povezuju s vlastitim interesima. U posljednje vrijeme ekspandirali su simbolički aspekti svijeta potreba u reklamama, gdje se prikazuju egzotične slike želja, ljepota, uspjeha itd. Reklame, informacije i zabava, fikcija i konstrukcija realnosti miješaju se s estetikom i svakodnevnom kulturom. Medijske ponude formalno i sadržajno se sve više izjednačavaju. Korisnici (djeca) se više ne pozivaju na kupnju nego na preuzimanje novog stila života, dominantnih rituala u kojima je ovaj proizvod prihvaćen kao nezaobilazan dio života. Mediji i reklame žive od promjena i fleksibilnosti kod formiranaj životnih stilova. Novi mediji sve više stvaraju ideale, mitove i stereotipe. Konstrukcija osobnosti i identiteta koja je u konzumentskom i medijskom društvu i sama postala mit, pretvara se u dvostruki mit o stabilnost a istovremeno o slobodi i mogućnosti izbora. Identitet tako nastaje djelovanjem promjena tzv. obične kulture i one prezentirane u medijima, sadržaji su tako „upakirani“ da izgledaju kao dio svakodnevnog života. Medijski manipulatori se pitanjem kako (pro) naći „magično” riješenje za realne probleme. Sve ovo upućuje na prodobnije razmišljanje o razvoju medijske kulture i medijskog odgoja i njegovu interakciju u školski kurikulum. Kultura je prožeta cirkulacijom značenja. Nove informacione tehnologije mijenjaju navike i ponašanje pojedinaca, osobito mladih. S razvojem inovativnih medija raste i potreba za razvojem medijske kulture, posebice u procesu odgoja i obrazovanja. Medijska kultura mora biti u nužnoj korelacijskoj vezi s medijskim odgojem i na taj način omogućiti uspješan razvoj procesa odgoja i obrazovanja u tzv. cyber- society (društvu). Niti jedna teorija počevši od Frkankfurtske škole, simboličkog interakcionizma do analize kulturnih studija u potpunosti ne može „opravdati“ razvoj medijske kulture, ako se ona ne analizira izvan kontejksta odgoja za medije, a uz sklopu discipline Medijske pedagogije. Jedna od glavnih teza ovog rada prizlazi iz pitanja kako pragmatičnu podjelu medijske kulture uz sklopu medijskog odgoja u školskom kurikulumu integrirati u školski kurikulum? Hrvatska bi prije svega terbala osigurati važne okvirne uvjete za školski medijski rad: odgovarajući usuglašeni plan i program poučavanja je preduvjet da medijski odgoj i medijska kultura u školama budu sastavni dio nastave i općeg obrazovanja (školski kulrikulum).

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Časopis je evidentiran u. SCOPUS, FIAF, WEB OF SCIENCES (WOS) TE ARTS AND HUMAANITIES CITATION INDEX (A&HCI)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Mirela Müller, (298176)

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI