Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Senzibilizacija dišnog sustava i biološke karakteristike prašinskih grinja u općem i radnom okolišu (CROSBI ID 335016)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Macan, Jelena Senzibilizacija dišnog sustava i biološke karakteristike prašinskih grinja u općem i radnom okolišu / Milković-Kraus, Sanja (mentor); Zagreb, Medicinski fakultet u Zagrebu, . 2002

Podaci o odgovornosti

Macan, Jelena

Milković-Kraus, Sanja

hrvatski

Senzibilizacija dišnog sustava i biološke karakteristike prašinskih grinja u općem i radnom okolišu

Cilj rada bio je utvrditi vrste grinja i razinu alergena piroglifidnih grinja u uzorcima kućnih i industrijskih prašina iz kontinentalne (Zagreb i okolica) i mediteranske (Zadar i okolica) regije, učestalost pokazatelja senzibilizacije na grinje u seoskoj i gradskoj općoj populaciji navedenih regija, te industrijskoj populaciji iz kontinentalne regije, kao i utvrditi utjecaj navedenih čimbenika unutarnjeg okoliša na ispitivanu populaciju. Uzorak opće populacije sastojao se od 397 odraslih ispitanika oba spola, 145 iz mediteranske regije (59 iz gradske i 86 iz seoske populacije) i 252 iz kontinentalne regije (176 iz gradske i 76 iz seoske populacije). Industrijsku populaciju činilo je 133 radnika tvornice recikliranog papira i 96 radnica tvornice duhana iz Zagreba sa komparabilnim kontrolnim skupinama od 178 muškaraca i 74 žene iz istog područja. Uzorci kućne prašine sakupljeni su standardnim postupkom i priborom s podova dnevnih i spavaćih soba. Sakupljeno je 99 uzoraka: 28 iz mediteranske regije, 31 iz seoske kontinentalne i 40 iz gradske kontinentalne regije. Uzorci industrijske prašine sakupljeni su iz radnih prostorija tvornice recikliranog papira i tvornice duhana u kojima se odvijaju prašni radni procesi. Kod svih ispitanika iz opće populacije uzeti su anamnestički podaci standardiziranim upitnikom, a prick kožno testiranje izvedeno je s alergenima D.pteronyssinus, D.farinae, L.destructor i T. putrescentiae (ALK-Abello, Kopenhagen, Danska).Razina specifičnih IgE protutijela u serumu određena je imunoenzimatskom metodom (UniCAP, Pharmacia, Uppsala, Švedska) u svih ispitanika sa pozitivnim prick kožnim testom. U ispitivanoj industrijskoj populaciji sakupljeni su uzeti anamnestički podaci i učinjeno je prick kožno testiranje sa alergenima D.pteronyssinus, L.destructor i T.putrescentiae. U svim uzorcima kućne i industrijske prašine izmjerena je razina alergena piroglifidnih grinja Der p 1, Der f 1 i Der 2 imunoenzimatskom metodom (Dustscreen test, CMG Heska Allergy Products, Frieburg, Švicarska). U poduzorku od 44 uzorka prašine učinjena je mikroskopska identifikacija vrsti grinja modificiranom flotacijskom metodom po Hartu i Feinu uz usporedbu sa slikovnim identifikacijskim ključevima i trajnim mikroskopskim preparatima iz čistih kultura grinja. Obrada podataka učinjena je programom Statistica 5.0, a vrijednost P< 0,05 smatrana je statistički značajnom. Većina identificiranih grinja u kontinentalnoj regiji su piroglifidne grinje (> 80%) sa najvećim udjelom D.pteronyssinusa ( 52,8-58,8%), te podjednakim udjelom D.farinae (13-16,7%) i E.maynei (7,4-19,4%). Nepiroglifidne grinje čine 15% mikroskopski identificiranih grinja u kontinentalnoj regiji a najzastupljeni su rodovi Acarus, Lepidoglyphus i Tarsonemus. Većina identificiranih grinja u mediteranskoj regiji su također piroglifidne grinje (> 70%) sa najvećim udjelom D.pteronyssinusa (65,7-72,2%), te podjednako zastupljenim D.farinae (1,9-5,6%) i E.maynei (0,9-8,3%). Nepiroglifidne grinje čine 20% mikroskopski identificiranih grinja u mediteranskoj regiji a najzastupljeniji su rodovi Lepidoglyphus, Blomia i Glycyphagus. Razina Der p 1 najviša je u uzorcima prašine mediteranskog područja, a značajno je niža u uzorcima prašine kontinentalnog seoskog i gradskog područja (4,5: 2: 0,85 mcg/g prašine; P=0,0001). Der f 1 ima najviše u uzorcima prašine kontinentalnog gradskog područja, a znatno manje u uzorcima prašine kontinentalnog seoskog i mediteranskog područja (0,88: 0,75: 0 mcg/g prašine; P=0,0013). Razina Der 2 alergena korelirala je samo sa razinom Der p 1, a ne i Der f 1 te se može koristiti u procjeni izloženosti D.pteronyssinusu, a ne i D. farinae. Udio uzoraka kućne prašine sa razinom alergena Der grupe 1 > 2 mcg/g je 75% u mediteranskoj regiji, 48,8% u seoskoj kontinentalnoj i 27,5% u gradskoj kontinentalnoj regiji. Utvrđena je značajna razlika u učestalosti senzibilizacije na grinje (pozitivni prick test i povišeni specifični IgE: PT+sIgE+) između ispitanika analiziranih regija, ali ne i između seoskog i gradskog stanovništva unutar regija. U kontinentalnoj regiji utvrđeno je 17,5% PT+sIgE+ ispitanika na D.pteronyssinus, 14,7% na D.farinae, a između 6,7% i 9,5% na nepiroglifidne grinje, dok je učestalost PT+sIgE+ ispitanika značajno manja u mediteranskoj regiji i kreće se između 3,4% i 5,5% za rod Dermatophagoides , a između 0,7% i 2,8% za nepiroglifidne grinje. Seoska i gradska populacija unutar regija ima podjednaku učestalost PT+sIgE+ ispitanika na sve testirane grinje. Podjednaka učestalost izolirano pozitivnog prick testa, te istovremeno pozitivnog prick testa i specifičnog IgE utvrđena je samo na D.farinae u obje regije. Značajno veća učestalost dišnih simptoma u ispitanika iz obje regije utvrđena je u ispitanika sa PT+sIgE+ na prašinske grinje nego u ispitanika sa negativnim prick testom (52,5%: 22,6% P<0,0001) i ispitanika sa pozitivnim prick testom na prašinske grinje (52,5%: 31,1% P= 0,0052). Nije utvrđena značajna razlika u učestalosti dišnih simptoma u ispitanika sa pozitivnim i negativnim prick testom na prašinske grinje (31,1%: 22,6% n.s.). U simptomatskih ispitanika sa PT+sIgE+ iz obje regije donji dišni simptomi bili su prisutni u 68,8% ispitanika. Statistička obrada pokazala je povezanost razine alergena u okolišu sa pokazateljima senzibilizacije samo za alergen Der f 1, koji je pokazao i značajnu povezanost sa pojavom gornjih dišnih simptoma. Razina od 0,56 mcg/g Der f 1 zadovoljavajuće diskriminira senzibilizirane i nesenzibilizirane osobe te je iznad te razine rizik za razvoj senzibilizacije dvostruk. Značajno je viša razina Der f 1 utvrđena u uzorcima prašina iz stanova sa centralnim nego tradicionalnim grijanjem (1,0mcg/g: 0,25 mcg/g; P<0,01). Akarološka analiza uzoraka industrijske prašine iz tvornice recikliranog papira i tvornice duhana pokazala je da su razine Der grupe 1 alergena u oba uzorka < 0,5 mcg/g, a mikroskopski u njima nisu identificirane grinje, te se izloženost grinjama ne može smatrati profesionalnim rizičnim čimbenikom za nastanak dišnih poremećaja u navedenih radnika.

grinje iz kućne prašine; skladišne grinje; alergija; Dustscreen test; Der p 1; Der f 1

nije evidentirano

engleski

Sensitization of the respiratory system and biological characteristics of duts mites in general nad occupational environment

nije evidentirano

house dust mites; storage mites; allergy; Dustscreen test; Der p 1; Der f 1

nije evidentirano

Podaci o izdanju

95

14.05.2002.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti