Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Partikularne strukture ratione ritus u latinskoj Crkvi (CROSBI ID 57101)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Petrak, Marko Partikularne strukture ratione ritus u latinskoj Crkvi // Zakon u životu partikularne Crkve / Šalković, Josip (ur.). Zagreb: Glas Koncila, 2016. str. 89-105

Podaci o odgovornosti

Petrak, Marko

hrvatski

Partikularne strukture ratione ritus u latinskoj Crkvi

Cilj rada istražiti je razvoj partikularnih struktura „s razloga obreda“ (ratione ritus) u latinskoj Crkvi, s posebnim osvrtom na reforme pape Benedikta XVI. Tradicionalno gledano, partikularne strukture s određenim obrednim posebnostima u latinskoj Crkvi temeljile su se na načelu teritorijalnosti. Tipičan oblik takve strukture bila je biskupija kao partikularna crkva koja je područno točno omeđena, a na čijem prostoru se slavi određeni latinski ritus drukčiji od rimskog obreda (npr. ambrozijanski ritus na području Milanske nadbiskupije) ili određeni poseban usus rimskog obreda (npr. glagoljaški usus u hrvatskim biskupijama). Nakon donošenja Zakonika kanonskog prava iz 1983., teritorijalno načelo određivanja partikularne crkve (kan. 372, § 1), nadopunjeno je mogućnošću primjene personalnog načela određivanja partikularne crkve (kan. 372, § 2). Tako je Zakonik odredio da se „na istom području mogu osnovati partikularne crkve različite po obredu vjernika ili po čemu drugom“ (ritu fidelium aliave simili ratione distinctae) (kan. 372, § 2). Pored spomenutog osnivanja partikularne crkve, Zakonik je predvidio, inter alia, i mogućnost osnivanja osobne župe kao partikularne strukture „s razloga obreda“ (ratione ritus) (kan. 518). Navedena dva kanona utemeljena su na načelu da „vjernici imaju pravo štovati Boga prema propisima svoga obreda, koji su odobrili zakoniti crkveni pastiri“ (kan. 214). Tijekom pontifikata Benedikta XVI učinjene su odlučne pravne reforme u osnivanju navedenih personalnih partikularnih struktura (osobnih ordinarijata, osobnih župa) za anglikanske vjernike te za vjernike privržene tradicionalnom obliku rimskog obreda na temelju dva važna motuproprija: Summorum pontificum iz 2007. te Anglicanorum coetibus iz 2009. Tim je reformama personalno načelo određivanja partikularnih struktura ratione ritus u latinskoj Crkvi afirmirano u znatnoj mjeri s konačnim ciljem ostvarenja što većeg jedinstva Crkve: ut unum sint (Iv 17:21)!

partikularna crkva, obred, osobni ordinarijat, osobna župa, motuproprij Summorum pontificum, motuproprij Anglicanorum coetibus

nije evidentirano

engleski

Particular structures ratione ritus in the Latin Church

nije evidentirano

particular church, rite, personal ordinariate, personal parish, motu proprio Summorum pontificum, motu proprio Anglicanorum coetibus

nije evidentirano

Podaci o prilogu

89-105.

objavljeno

Podaci o knjizi

Zakon u životu partikularne Crkve

Šalković, Josip

Zagreb: Glas Koncila

2016.

978-953-241-504-9

Povezanost rada

Pravo