hrvatski

Laboratorijska dijagnostika HBV infekcija

Akutni hepatitis B sistemna je virusna bolest, koja uglavnom zahvaća jetru, te kod 1-5 % odraslih osoba nakon akutne infekcije slijedi kronična HBV-infekcija. Nakon primoinfekcije HBV-om ne mora se razviti bolest ili slijede antiikterični, srednje teški ikterični ili fulminantni oblik hepatitisa B. HBV-infekcija je jedan od glavnih medicinskih problema diljem svijeta zbog mogućeg razvoja kroničnog hepatitisa, ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma. U mikrobiološkoj obradi bolesnika s kliničkom slikom hepatitisa B najčešće upotrebljavamo serološku dijagnostiku kojom u serumu ispitanika određujemo prisutnost više vrsta anti-HBV protutijela te virusnih antigena. Serološke metode nužne su za postavljanje dijagnoze hepatitisa B, praćenje kliničkog tijeka bolesti, utvrđivanje težine i oblika hepatitisa B, prognozu bolesti te za praćenje tijeka protuvirusnog liječenja. Na temelju ovog istraživanja, provedenog u Zavodu za javno zdravstvo u periodu od tri godine (2011., 2012. i 2013.), možemo zaključiti kako je kronični oblik hepatitisa B najzastupljeniji kod osoba starije životne dobi, a akutnih oblika ima zanemarivo malo. Razlog tomu vjerojatno jest uvođenje obveznog cijepljenja 1999. godine u VI razredu osnovne škole, te od 2007. godine odmah po rođenju. Kvantitativno određivanje količine HBV DNA u krvi ima sve važniju ulogu u obradi bolesnika s hepatitisom B, osobito u riješavanju dijagnostičkih problema koje nije moguće riješiti serološkim pretragama te u praćenju tijeka protuvirusnog liječenja. Sukladno tome razumljivo je kako se iz godine u godinu povećava broj uzoraka pristiglih u laboratorij za molekularnu dijagnostiku Službe za mikrobiologiju.

HBV ; serološka dijagnostika ; molekularna dijagnostika

nije evidentirano