Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uskličnost i načini njezina izražavanja u hrvatskome književnom jeziku (CROSBI ID 407506)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Smajić, Dubravka Uskličnost i načini njezina izražavanja u hrvatskome književnom jeziku / Silić, Josip (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2001

Podaci o odgovornosti

Smajić, Dubravka

Silić, Josip

hrvatski

Uskličnost i načini njezina izražavanja u hrvatskome književnom jeziku

Pregledom kroatističke i dijela slavističke literature dolazi se do spoznaje da je proučavanje uskličnosti dugo vremena bilo svedeno u okvire komunikacijskih vrsta rečenica. U našem se jezikoslovlju tek u posljednjih dvadesetak godina razgraničuju tri osnovna pristupa rečenici (rečenica kao gramatička, obavijesna i semantička jedinica), što omogućuje uspostavljanje temeljnih kriterija između ostaloga i za opis uskličnosti te načina njezina izražavanja. Stanje kakvo je zabilježeno u normativnoj literaturi uspoređuje se s korpusom što ga čine primjeri iz suvremenih književnih tekstova. Opis odnosa uskličnosti i aktualnoga članjenja rečenice naglasio je značenje subjektivnoga (obrnutoga) reda članova u uskličnoj rečenici. Dakako, riječ je o komunikativnom redoslijedu, kojemu je svojstvena kontekstualna uključnost. Uskličnim se rečenicama stoga pristupilo kao dinamičnim jedinicama, jer su one ovisne o surječju i/ili situaciji, što podrazumijeva pristup na razini teksta. Kako dakle rečenica ne dobiva svoj smisao u sebi samoj, nego izvan sebe, u nadrečeničnom jedinstvu, posebno se naglašava redoslijed članova usklične rečenice jer je on jedan od presudnih pokazatelja povezanosti jedne rečenice s drugom u nedrečeničnom jedinstvu. Usklici predstavljaju usklična sredstva, a dadu se razvrstati s obzirom na međusobne semantičke, sintaktičke i morfološke razlike. Usklične rečenice moguće je tipologizirati unutar komunikacijskih vrsta, jer je neprijeporno da se uskličnošću mogu obilježiti i sve vrste neuskličnih rečenica. Također se uočavaju prepoznatljiva strukturna obilježja uskličnosti, stoga se odvajaju usklične rečenice čiju jezgru čine usklici od uskličnih rečenica bez usklika, a tima se posljednjima posvećuje posebna pozornost u daljnjoj razdiobi. One se naime svrstavaju s obzirom na svoju članjivost. Sa svim navedenim vrstama usklici se mogu kombinirati u jednu uskličnu rečenicu, a isto tako i sami mogu činiti uskličnu rečenicu.

uskličnost; tipologizacija uskličnih rečenica; obavijesno ustrojstvo usklične rečenice; uzvici

nije evidentirano

engleski

Exclamativity and its expression in the Standard Croatian Language

nije evidentirano

exclamativity; typology of exclamatory sentences; functional sentence perspective of exclamatory sentences; interjections

nije evidentirano

Podaci o izdanju

108

17.10.2001.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija