Klimatske značajke otoka Vira (CROSBI ID 57087)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Lozić, Sanja ; Radoš, Denis
hrvatski
Klimatske značajke otoka Vira
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje otoka Vira pripada umjereno toploj kišnoj klimi (sredozemna klima ili Csa) sa suhim razdobljem u toplom dijelu godine i srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Na klimatske prilike otoka Vira, uz klimatske elemente utječu i klimatski modifikatori, osobito reljef, maritimnost i antropogeni utjecaj. Za potrebe rada analizirani su 30- godišnji (1981.-2010.) nizovi klimatskih podataka o insolaciji, temperaturi, magli, oborinama i vjetru s meteoroloških postaja Silba, Pag i Zadar. Prilikom obrade klimatskih pokazatelja korištene su statističke metode analize prosječnih, maksimalnih i minimalnih vrijednosti insolacije, temperature zraka, oborina, magle te jačine i smjerova vjetrova. Broj sunčanih sati na otoku Viru vjerojatno je viši nego na postaji Pag a manji nego na postaji Zadar. Razlog tome je činjenica da se stvarno osunčavanje smanjuje od jugoistoka prema sjeverozapadu (manji broj sunčanih sati nego na postaji Zadar) a istovremeno je, za razliku od postaje Pag, utjecaj blizine orografske barijere Velebita znatno manji (veći broj sunčanih sati nego na postaji Pag). Ovakve značajke insolacije na otoku Viru od presudnog su značaja za turističku djelatnost, koja je na otoku dominantna. Što se temperaturnih značajki tiče, zbog utjecaja klimatskih modifikatora (reljef, odnos kontinentalnosti i maritimnosti, geografski položaj), srednje godišnje temperature na otoku Viru vjerojatno su niže nego na postajama Silba i Pag a više nego na postaji Zadar. Radi se, dakle, o temperaturnim značajkama povoljnim za turističku valorizaciju, što je, kao i u slučaju insolacije, iznimno bitno za otok Vir. Iako se na širem području otoka Vira magla ne javlja često, kao meteorološka pojava može imati štetno djelovanje na vegetaciju jer onemogućava evapotranspiraciju i pogoduje razvoju biljnih bolesti. Usporedbom tri analizirane postaje uočeno je odstupanje od pravila da su magle češće iznad morskih površina ljeti a kopnenih zimi tj. maglovitost je veća u hladnom dijelu godine, što se može objasniti utjecajem kontinentalnosti. Količine oborina na sve tri postaje, a posljedično i na otoku Viru, u toplom dijelu godine bitno su manje nego u zimskom, s čestom pojavom sušnih razdoblja upravo u vrijeme vegetacijskog razdoblja kada je razvoj biljaka najintezivniji. Ovakav godišnji hod oborina utječe i na probleme u opskrbi vodom zbog intenzivnog zalijevanja poljoprivrednih kultura u to doba, što doprinosi povećanoj potrošnji ionako skromnih zaliha pitke vode. Godišnje ruže vjetrova na svim postajama, pa tako i na otoku Viru, pokazuju najveću učestalost vjetrova iz sjeveroistočnog, jugoistočnog i, u nešto manjoj mjeri sjeverozapadnog kvadranta, tj. bure, juga i maestrala. Značajke klimatskih elemenata važne su zbog utjecaja na prirodni i kulturni krajolik otoka Vira. Relativno mala količina oborina u ljetnim mjesecima kao i znatne godišnje varijacije utječu na geomorfološke značajke i biogeografske specifičnosti. Činjenica da količina oborina nije mala kao na nekim drugim dijelovima jadranske obale od velike je važnosti jer kompenzira negativne efekte visokih ljetnih temperatura tj. smanjuje stupanj aridnosti područja. Klimatske značajke otoka Vira od presudnog su značaja, kako za otočni vegetacijski pokrov, tako i za opskrbu vodom i bioklimatske prilike koje su osobito važne u turizmu kao dominantnom obliku gospodarske djelatosti na otoku.
Vir, otok, klima, Jadransko more
nije evidentirano
engleski
Climate features of the Vir island
nije evidentirano
Vir, island, climate, Adriatic sea
nije evidentirano
Podaci o prilogu
61-78.
objavljeno
Podaci o knjizi
Otok Vir
Magaš, Damir
Zadar: Sveučilište u Zadru ; Općina Vir
2016.
978-953-331-107-4