hrvatski

Suvremena demografska obilježja Podgorja

Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko- senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. - 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika gotovo prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dug niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starosti iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187, 8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičko-geografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio, te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom auto ceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom dionice auto ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.

Podgorje; ukupna depopulacija; prirodna depopulacija; starenje stanovništva; prometna izoliranost

nije evidentirano