hrvatski

Morfološka i genetička obilježja te patogenost gljive Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya kao uzročnik odumiranja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj

Autohtone vrste jasena u Hrvatskoj imaju važnu ekološku I ekonomsku vrijednost, posebice u svojim mikrostaništima gdje su nezamjenjive. Sve tri vrste zajedno (Fraxinus excelsior L., Fraxinus angustifolia Vahl and Fraxinus ornus L.) imaju totalnu drvnu zalihu od gotovo 21 milijun m3. Od prve službene objave o pojavi bolesti u istočnoj Poljskoj i Litvi 1990-ih godina, askomicetna gljiva Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya (basyonim: Chalara fraxinea) se postepeno proširila cijelim kontinentom, dovodeći tako ovog invazivnog patogena na listu nove primarne prijetnje održivosti jasenovih vrsta u Europi. U Hrvatskoj bolest se prvi put pojavila na običnom jasenu (Fraxinus excelsior L.) 2009. godine u brdovitom pojasu Gorskog kotare. Hymenoscyphus fraxineus je u Hrvatskoj detektiran I izoliran u prirodnim sastojinama dvije od tri autohtone vrste jasena, običnog I poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Postoji značajna vremenska razlika u izolacijama I potvrđivanju bolesti na različitim vrstama jasena, međutim fascinantno je da se bolest proširila u samo nekoliko godina s 5, 4 % na 89, 4 % drvne zalihe jasena. Pokušaji izolacije patogena s treće autohtone vrste jasena Fraxinus ornus L. u prirodnim uvjetima, nisu bile uspješne do danas. Istraživanja dosad provedena na Fraxinus excelsior ukazuju da postoji signifikantna razlika između individua i populacija sukladno njihovoj toleranciji na patogenu gljivu Hymenoscyphus fraxineus. To je razlog zbog kojeg uz limitirane mjere zaštite bolesti, najveći potencijal pokazuje iskoristivost pojave prirodne individualne rezistentnosti prema patogenu. Implementacija ostvarive mjere konzervacije da bi se sačuvao jasen u svom prirodnom okruženju je od najveće važnosti kao dio održivog šumskog gospodarenja u Hrvatskoj. Zbog mjera održavanja jasenovih vrsta osnovane su dvije klonske sjemenske plantaže poljskog jasena koje reprezentiraju dvije provinijencije sjemenskih regija poljskog jasena u Hrvatskoj. To nam je omogućilo da provedemo preliminarne testove patogenosti s patogenom Hymenoscyphus fraxineus na poznatom genetskom materijalu. Gljivični izolati također su testirani na prisutnost mitovirusa HfMV1, koji je razmatran kao potencijalna mjera biološke kontrole bolesti. Istraživanja osjetljivosti poznatih genotipova F. angustifolia na djelovanje gljivičnog patogena H. fraxineus je još uvijek podcijenjena tema i iako je mnogo posla odrađeno na polju genetske rezistentnosti F. excelsior klonova na djelovanje referentnog patogena, F. angustifolia kao vrsta ima sposobnost dati nam nevjerojatne nove spoznaje.

Hymenoscyphus fraxineus; Fraxinus excelsior; Fraxinus angustifolia; odumiranje jasena; mitovirus HfMV1; mjere kontrole bolesti; klonske sjemenske plantaže; genetska rezistencija

nije evidentirano