hrvatski

Popularizacija pjevanja i razvoj pjevačkog umijeća: školska i izvanškolska perspektiva

Namjera autorice je utvrditi koje su mogućnosti i rezultati provođenja aktivnosti pjevanja u razredu i izvannastavnim glazbenim aktivnostima te na koji se način može popularizirati pjevanje u izvanškolskom okružju. U razrednom muziciranju javljaju se teškoće pri zajedničkom reproduciranju pjesama zbog različitih vokalnih sposobnosti učenika, zrelosti glasa, boje i opsega pa postizanje pravilne intonacije nije uvijek moguće. S obzirom na to da razred nije sastavljen od učenika koji imaju isključivo pravilnu intonaciju, ne može se govoriti o kvaliteti razrednog muziciranja, ali kako učenici vole pjevati, pjevačkim će aktivnostima učitelji njegovati dječji glas te utjecati na kulturu vokalnog muziciranja. Osim redovite nastave, vrlo važnu ulogu u školi predstavljaju izvannastavne glazbene aktivnosti u kojima je najčešća aktivnost pjevački zbor, ali i solističko/komorno vokalno muziciranje. Pravilna intonacija uvjet je sudjelovanja učenika u tim skupinama pa se razvoj pjevačkog umijeća te kvaliteta i umjetnički dojam ciljanim radom mogu postići. Pri solističkom pjevanju učenik razvija pjevačku vještinu individualiziranim postupkom, što znači da pojedinac napreduje prema svojim mogućnostima i predispozicijama. Osim solo pjevanja, vokalno se može muzicirati i u manjim komornim sastavima, najčešće u vokalnim skupinama. Kako bi se populariziralo pjevanje i radilo na pjevačkom umijeću učenika uspješnim su se pokazali projekti školskog i gradskog dječjeg pjevačkog festivala, u kojima učenici nastupaju solistički i/ili skupno, uz pratnju zbora. Rezultati pokazuju da su uključeni učenici imali priliku napredovati u pjevanju, biti kreativni, pjevačko umijeće pretvoriti u umjetnički izraz, čime se utjecalo na njihove glazbene vještine, ali i na samopouzdanje, samopoštovanje i afirmaciju u društvu.

dječji pjevački festivali ; izvannastavne glazbene aktivnosti ; pjevanje ; redovita nastava

nije evidentirano