hrvatski

Nikola Šubić Zrinski u pravaškoj ideologiji 19. stoljeća

opće je mjesto hrvatske povijesti poznavanje činjenice da je pravaška nacionalno- integracijska ideologija Ante Starčevića nastala u drugoj polovici 19. stoljeća u sigetskom junaku Nikoli Zrinskom vidjela čovjeka koji je poginuo „braneći neprijatelje svoje domovine Hrvatske“ – tj. Habsburgovce i Habsburšku Monarhiju. Takav Starčevićev stav prema Zrinskom najizrazitije je došao na vidjelo kada se Starčević u hrvatskom Saboru 1866. suprostavio proslavi obilježavanja 300- godišnjice bitke kod Sigeta jer je u toj proslavi vidio „pletivo Austrije“ te da hrvatski narod nema razloga „svetkovati uspomenu na tog čovjeka Zrinskog, kojeg je Hrvatska rodila i obogatila, a on ju je zato tuđincem žrtvovao. Leonida pade braneć svoju domovinu, a taj Zrinski pogibe, braneć neprijatelje svoje domovine“. Dok se sva Hrvatska tada, a i sada, ponosila svojim junakom, Starčević je mrzio Zrinskog jer ga je odabrao da bude pouka, simbol pokoravanja Austriji, izdajicu svoga naroda, analogija biskupu Strossmayeru. Te stvari su u historiografiji dakako poznate. Međutim, manje je poznato gdje su korijeni takvog Starčevićevog shvaćanja i zašto je Starčević tako razmišljao.

Nikola Zrinski ; nacionalno-integracijska ideologija ; pravaštvo ; Ante Starčević

nije evidentirano