hrvatski

NOVA PRAKTIČNA METODA ZA TERMOGRAFSKU PROCJENU UPALE ZGLOBA

CILJ: od samih početaka medicine toplina je jedan od četiri glavna znaka upale. Usprkos tome, još uvijek ne postoji pouzdana, jednostavna i objektivna metoda za mjerenje topline u upaljenom zglobu, već se u praksi najčešće procjenjuje samo kliničkim pregledom, što ima vrlo malu opservacijsku pouzdanost. Idealna metoda treba biti pouzdana, jeftina i jednostavna za upotrebu, najbolje na mjestu gdje se bolesniku pruža skrb (engl. point-of-care), a navedene kriterije moglo bi zadovoljiti termografsko snimanje zglobova FLIR ONE dodatkom za telefone. METODE: osmero djece u dobi od 2, 5 – 14, 5 godina s različitim oblicima artrtisa i/ili artralgije sudjelovalo je u ovom pilot presječnom istraživanju. Svim sudionicima snimljena su oba koljena FLIR ONE termografskom kamerom za pametne telefone, bez odjeće, uz jednaku sobnu temperaturu (20°C). Nakon toga dječji reumatolog certificiran za muskuloskelenti ultrazvuk svima je učinio pregled oba koljena i bodovanje PD (engl. power doppler) signala (0-3 boda). Dobivene slike analizirane su pomoću FLIR ONE TOOLS kompjutorskog programa a automatski predefiniranim rasponom temperatura, a na svakoj slici označena su koljena pomoću manualnog alata za mjerenje. Očitane su vrijednosti prosječne, najniže i najviše temperature unutar označene elipse, a prikupljeni podaci analizirani su pomoću Graphpad Prism statističkog programa. REZULTATI: šest sudionika istraživanja imalo je PD signal u oba koljena veći od 0, 5 (0, 5 – 2, 5), što je definirano kao aktivna upala, dok su dva imala signal 0 u oba koljena, što je definirano kao izostanak upale. Prosječna vrijednost prosječne temperature koljena u sudionika s aktivnom upalom bila je 34, 51°C, a u sudionika bez upale 30, 02°C. Prosječna vrijednost najviše očitane temperature u prvoj skupini bila je 35, 81°C, a u drugoj 31, 5°C, dok je prosječna vrijednost razlike najviše i najniže temperature bila 4, 95°C u prvoj skupini, a 2, 87°C u drugoj. Statistička analiza pokazala je da su razlike u svim navedenim mjerenjima između skupine sudionika s aktivnom upalom i skupine bez aktivne upale koljena bile značajne (p<0, 05). ZAKLJUČAK: rezultati našeg istraživanja za provjeru inovativnog koncepta (engl. proof of concept) pokazali su da je termografsko mjerenje FLIR ONE dodatkom pouzdano te da se može koristi ne samo kao metoda probira, već i za procjenu te kvantificiranje upale zglobova. To je u skladu s nedavnom provedenim istraživanjem koje je pokazalo da ista tehnika ima dovoljno veliku vrijednost i pouzdanost da se preporuči za procjenu subkliničke upale u bolesnika s dekubitalnim vrijedom i dijabetičkim stopalom. Nakon potvrde u većim skupinama, naši rezultati mogli bi potaknuti primjenu opisane tehnike u svakodnevnoj procjeni upale zglobova.

termografija; FLIR

nije evidentirano