hrvatski

Što objašnjava rodno stereotipne odabire studija?: Pogled iz perspektive mješovitih metoda istraživanja

Domaće i međunarodne statistike ukazuju da su žene podzastupljene na studijima u tehničkim znanostima, dok su muškarci podzastupljeni u društveno-humanističkim znanostima. Oslanjajući se na teoriju očekivanja i vrijednosti (Eccles i sur., 1983) i Bourdieuov pojam kulturnog kapitala (1986, 1973), cilj ovog istraživanja je ispitati kako očekivanja i vrijednosti vezane uz matematiku i hrvatski jezik, zatim rodni stereotipi i rodne uloge, te kulturni resursi srednjoškolaca, utječu na odabir studija u tehničkim i društveno-humanističkim znanostima. U kvantitativnom dijelu istraživanja su ispitani prediktori odabira ovih studija, dok je kvalitativnim dijelom dodatno istraženo kako učenici/e objašnjavaju svoje odabire studija. U kvantitativnom dijelu istraživanja sudjelovao je 1301 učenik/ca četvrtih razreda gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iz cijele Hrvatske (52, 2% su djevojke). Upitnikom su prikupljeni podaci o učeničkim namjerama odabira studija, motivaciji za matematiku i hrvatski jezik, stereotipima i rodnim ulogama te indikatorima kulturnog kapitala. Intervjui su provedeni s 8 učenika i 8 učenica završnih razreda srednjih škola s kojima se razgovaralo o njihovoj motivaciji za studij koji planiraju upisati, rodnim stereotipima o školskim predmetima i zanimanjima te ulozi roditelja u procesu odabira studija. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza su pokazali da je percipirana korisnost matematike najsnažniji prediktor odabira tehničkog studija, a percipirana korisnost hrvatskog jezika najsnažniji prediktor odabira društveno-humanističkog studija. Nadalje, prihvaćanje stereotipa o lošijem talentu vlastitog spola za određeno područje objašnjavalo je slabiju namjeru odabira studija u tom području kod djevojaka i mladića, dok je stereotip da su žene talentiranije za društveno-humanističke studije predviđao jaču namjeru odabira tih studija kod djevojaka. Uvidi iz intervjua upućuju da ova veza ne proizlazi isključivo iz racionalnog procesa donošenja odluka te da učenici, unatoč tome što u velikoj mjeri prihvaćaju rodne stereotipe, smatraju da ti stereotipi nisu bili važni prilikom njihovog odlučivanja o studiju kojeg žele upisati. Također se pokazalo da su kulturne prakse roditelja značajan prediktor namjere odabira društveno-humanističkog studija kod mladića. Implikacije ovih nalaza su da je obrazovnim politikama nužno adresirati ulogu rodnih stereotipa u odabiru studija ako se želi povećati broj učenika/ca koji biraju STEM područje. Budući da učenici/e u velikoj mjeri prihvaćaju stereotipe, no da često nisu svjesni njihovih utjecaja, smatramo da bi bilo produktivno uvesti intervencijske programe s ciljem dekonstrukcije rodnih uloga i stereotipa o obrazovnim područjima i zanimanjima.

odabir studija; STEM; rodni stereotipi; kulturni kapital; teorija očekivanja i vrijednosti

nije evidentirano