hrvatski

Činitelji uspješnosti nastave u primarnom obrazovanju

Ova se monografija sastoji od četiri neovisna, ali ipak povezana poglavlja, u kojima se govori o činiteljima uspješnosti nastave u primarnom obrazovanju. Glav¬ne poveznice ovih četiriju poglvanja su ocjenjivanje i vrednovanje (evaluacija). Svako se poglavlje sastoji iz dva dijela: prvog, u kojemu se razrađuju teo¬rijske osnove razmatranog fenomena i drugog, u kojemu se prikazuju rezultati istra¬živanja uz razmatrani fenomen. U prvom poglavlju raspravlja se o nastavi i uspješnosti nastave, te daje prikaz nekih istraživanja o uspješnosti nastave. Rezultati istraživanja, kojemu je cilj bio ispitati stavove učitelja i učenika osnovne škole, njihova iskustva i promišljanja glede nekih činitelja koji utječu na uspješnost nastave, kazuju: (1) učenici nisu zadovoljni načinom organizacije odgojno-obrazovnog procesa ; (2) nastavni programi su loše koncipirani i strukturirani su na način da su svi sadržaji podjednako važni ; (3) u procesu poučavanja ne prevladavaju suvremeni postupci objašnjavanja, čime se učenikov interes i motivacija za učenje ne potiče ; (4) tijekom nastavnog procesa moguće je kontinuirano praćenje učenikova uspjeha i davanje povratnih informacija o njihovu napredovanju ; (5) pri uspostavljanju discipline u razredu nisu prisutne zabrane niti se poželjno ponašanje nagrađuje ; (6) učitelji, sudionici istraživanja, stava su da je njihovo pedagoško-psihološko i didaktičko-metodičko obrazovanje dobro ; i (7) učenici nisu naučeni kako valja učiti. U drugom poglavlju se govori o dokimologiji, provjeravanju i ocjenjiva¬nju, te daje kraći povijesni osvrt na fenomen ocjenjivanja. Slijede razultati istraživa¬nja kojemu je cilj bio verifikacija nedostataka i problema koji se javljaju pri ocjenji¬vanju učenika. Rezultati istraživanja kazuju: (1) ocjenjivanje učenika ne vrši se na osnovi unaprijed postavljenih kriterija ; (2) ocjena je presudni činitelj motivacije za učenje i druge školske aktivnosti ; (3) opisnim ocjenjivanjem valjalo bi ocjenjivati samo od¬gojne predmete (likovni, glazbeni i tjelesni) ; i (4) brojčanu ocjenu, kao mjeru učeni¬kova postignuća, ne bi trebalo ukinuti, jer je ona za učenika jedan od motivirajućih činitelja. U trećem poglavlju govori se o ocjenjivanju i kriterijima za ocjenjivanje, te o mogućnostima mjerenja i vrednovanja učinka nastave. Nakon toga se prikazuju rezultati istraživanja kojemu je cilj bio verificiranje nedostataka i problema koji se javljaju vezano uz bodovanje učenikova uratka i pretvaranje bodova u ocjene. Dobi¬veni su sljedeći rezultati: (1) nastavni sadržaji, utvrđeni nastavnim programom, ni¬su prezahtjevni niti za učenike niti za učitelje ; (2) zadaci se na jednak način boduju kod svih učenika, što znači da se ne uvažavaju individualne razlike među učenici¬ma ; (3) pri bodovanju učenikova uratka ime učenika i njegova obiteljska situacija ne utječu na samo bodovanje i ocjenjivanje ; (4) pri jako loše (ili jako dobro) rješe¬nom ispitnom materijalu ne mijenja se unaprijed utvrđeni kriterij bodovanja, od¬nosno ocjenjivanja. Na kraju upitnika, učiteljima su dana tri, u cijelosti riješena zadatka, sa zah¬tjevom da iste boduju i ponude skalu kojom će bodove pretvoriti u ocjene. Rješenje prvog zadatka je korektno i točno, u drugom zadatku je učinjena pogreša, pa je sa¬mim time i konačni rezultat pogrešan, dok su u trećem zadatku učinjene dvije po¬greške, tako da se drugom pogreškom "ispravlja" prva i zatim dolazi do točnog re¬zultata. Analizom ponuđenog bodovanja i ponuđenih skala za pretvaranje bodova u ocjene uočava se "šarenilo" pristupa ovome fenomenu. U posljednjem, četvrtom poglavlju govori se o vrednovanju i samovredno¬vanju. Zatim se daju rezultati istraživanja kojemu je cilj bio da se verificiraju nedo¬staci i problemi vrednovanja i samovrednovanja. Utvrđeno je da su za sve parove česticâ, osim u paru učitelj zna kako riješiti problem discipline u razredu (vredno¬vanje učenika) / problem discipline u razredu lako rješavam (samovrednovanje uči¬telja), postoje statistički značajne razlike i to osam pari česticâ na razini značajnosti od 1% i jedan par na razini značajnosti od 5%. U istraživanjima su rabljeni mjerni instrumenti (upitnici), sačinjeni upravo za potrebe svakog od (navedenih) područja istraživanja.

dokimologija ; kriteriji ocjenjivanja ; mjerenje ; nastava ; ocjenjivanje ; provjeravanje ; samovrednovanje ; uspješnost nastave ; vrednovanje

nije evidentirano