hrvatski

Učinak nepovjerenja na prosudbe o ciljnoj osobi na primjeru kulturalno specifičnog pozitivnog stereotipa

Cijelo područje koje proučava mogućnosti nepovjerenja da reducira stereotipe i druge pristranosti u socijalnom zaključivanju vrlo je novo i tek dobiva svoj zamah. Prema našem saznanju, ovo je prvo istraživanje koje se na hrvatskom uzorku bavilo tom tematikom te mu je cilj bio daljnja validacija dosad dobivenih učinaka nepovjerenja na redukciju stereotipnih prosudbi o ciljnoj osobi. Stoga je odabrana dosad neistražena grana ovog područja – učinak nepovjerenja na pozitivan stereotip kulturalno specifičan za naše prostore (onaj o nacionalnoj manjini „Bosanci“). Kako bismo ispitali spomenuti efekt, regrutirali smo ukupno 75 sudionika hrvatske nacionalnosti, studenata Sveučilišta u Zagrebu. Eksperimentalnoj skupini inducirano je neusmjereno nepovjerenje, dok je kontrolnoj skupini dan neutralni materijal. U tu svrhu korištena je metoda supraliminalnog udešavanja – Test pomiješanih riječi. Svi su sudionici zatim ispunili kratki sociodemografski upitnik, pročitali priču o osobi bosanske nacionalnosti te potom davali svoje procjene o toj ciljnoj osobi. Na temelju procjena formirane su četiri zavisne varijable, ali ni na jednoj od njih nisu se javile očekivane razlike eksperimentalne i kontrolne skupine. Očekivano međudjelovanje raspoloženja i vrste grupe samo je djelomično potvrđeno. Naime, glavni efekt raspoloženja te interakcija bili su značajni jedino za zavisnu varijablu Procjena u skladu sa stereotipom: u kontrolnoj skupini su bolje raspoloženi stereotipnije procjenjivali osobu nego lošije raspoloženi, dok su se ovi efekti izgubili u eksperimentalnoj grupi. U radu su razmotreni i mogući razlozi izostanka očekivanih efekata, kao i smjernice za buduća istraživanja ovog područja.

nepovjerenje; stereotip; prosudba ciljne osobe; udešavanje

nije evidentirano