hrvatski

Arhivsko gradivo za proučavanje urbane povijesti dalmatinskih gradova u vrijeme mletačke uprave – primjer Zadra u vrijeme Kandijskog rata

Fond Bilježnici Zadra u Državnom arhivu u Zadru nalazi se pod signaturom HR-DAZD-31, a dio koji se odnosi na razdoblje mletačke uprave u Dalmaciji potpuno je očuvan. Iznimno raznolika, ali još uvijek nedovoljno iskorištena, ova građa svakako pruža višestruke mogućnosti za istraživanje najrazličitijih tema. Sadržavajući razne kupoprodajne ugovore nekretnina u gradu i okolici, miraze, darovnice, zakupe, najrazličitija novčana poslovanja, punomoći, oporuke, inventare i slično, između ostaloga, vrlo je korisna za društvenu povijest i povijest svakodnevnice, posebice urbanih prostora. U prilog ovoj tvrdnji vrlo je bitno naglasiti kako su u bilježničkim spisima o kojima je ovdje riječ zastupljene sve društvene skupine, od najviših crkvenih i svjetovnih slojeva, do članova onih najnižih poput slugu i težaka, međusobno isprepletenih u najrazličitijim poslovima. Uz istraživanje problematike urbanih društvenih struktura i društvene interakcije kako horizontalne, tako i one vertikalne, navedena građa vrlo mnogo govori i o demografskoj problematici kao što su migracije ili podrijetlo stanovništva, ali i o svakodnevnoj kulturi življenja, od kulture stanovanja i materijalne situiranosti pojedinih slojeva općenito, do provođenja vremena u svakodnevnim djelatnostima. Naime, u spomenutoj su građi zastupljena doslovce najrazličitija zanimanja, od crkvenih, upravnih i vojnih dužnosti, do pomorskih, trgovačkih, obrtničkih i agrarnih djelatnosti. S obzirom na dugo trajanje mletačke uprave u Dalmaciji (1409. – 1797.), kao i na veliki geografski prostor s nekoliko većih i više manjih urbanih centara, izlaganje će se kronološki ograničiti na sredinu 17. stoljeća, konkretnije razdoblje Kandijskog rata (1645. – 1669.) i prostorno na glavni grad mletačke Dalmacije, Zadar. U spomenutom razdoblju obilježenom ratnim sukobima na ovom prostoru, svojom šarolikom društvenom slikom i dinamičnim životima pojedinaca, od stalnih stanovnika do prolaznika poput vojnika, trgovaca i u pokojem slučaju zarobljenika, može se reći da Zadar predstavlja paradigmu za istraživanje tematike urbane povijesti istočnojadranskog prostora te je stoga i odabran kao zaseban „case study“ razmatran u širem sredozemnom i europskom kontekstu ranonovovjekovnog urbanog svijeta. U navedenom razdoblju u Zadru je djelovalo devet bilježnika koji su za sobom ostavili građu od nekoliko tisuća dokumenata.

arhivsko gradivo; bilježnici Zadra; urbana povijest; Kandijski rat

nije evidentirano