Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 839101

Energija i ekonomija u Republici Hrvatskoj: makroekonomski učinci proizvodnje i potrošnje električne energije


Jakovac, Pavle; Vlahinić Lenz, Nela
Energija i ekonomija u Republici Hrvatskoj: makroekonomski učinci proizvodnje i potrošnje električne energije, Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016 (monografija)


Naslov
Energija i ekonomija u Republici Hrvatskoj: makroekonomski učinci proizvodnje i potrošnje električne energije
(Energy and economy in Croatia: macroeconomic impacts of electricity generation and consumption)

Autori
Jakovac, Pavle ; Vlahinić Lenz, Nela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2016

Stranica
333

ISBN
978-953-7813-29-1

Ključne riječi
Proizvodnja i potrošnje električne energije ; ekonomski rast ; kauzalnost ; implikacije ; Hrvatska
(Electricity generation and consumption ; economic growth ; causality ; policy implications ; Croatia)

Sažetak
Energetski sektor oduvijek ima velik značaj za svako nacionalno gospodarstvo, ne samo izravno kroz udio u bruto domaćemu proizvodu, već i neizravno kroz utjecaj na cijene energenata, a time i na cijene svih proizvoda i usluga. U svim zemljama, pa tako i u Republici Hrvatskoj, raste svijest o nužnosti upravljanja energetskim razvojem, smanjenju uvozne ovisnosti i racionalnoj potrošnji energije, ali bez negativnoga učinka na gospodarski rast. U tome kontekstu istraživanja o smjeru i intenzitetu kauzalne povezanosti gospodarskoga rasta i potrošnje energije daju korisne informacije nositeljima gospodarske i energetske politike o mogućim posljedicama njihovih odluka na rast bruto domaćega proizvoda. Naš je fokus primarno na električnoj energiji i elektroenergetskome sektoru s obzirom na njegovu važnost za razvoj i konkurentnost gospodarstva te kvalitetu života. Električna energija služi zadovoljenju mnogih, poglavito elementarnih potreba u svim područjima života, a trošak električne energije sastavni je dio troškova izrade svih proizvoda i usluga, uključujući i troškove života. U današnje digitalno doba napredak je nezamisliv bez upotrebe upravo električne energije. Iz toga proizlazi da električna energija igra važnu ulogu kako u proizvodnji tako i u potrošnji roba i usluga unutar gospodarskoga sustava. Iako postoji jaka korelacija između električne energije s jedne strane te gospodarskoga rasta s druge strane, prisutnost korelacije nužno ne implicira da između promatranih varijabli postoji kauzalni odnos, niti korelacija ukazuje na konkretan smjer i intenzitet uzročne veze. Problematika obrađena u ovoj znanstvenoj knjizi ima svoju teorijsku i aplikativnu dimenziju. Tijekom povijesti razvoja ekonomske misli uloga energije bila je uglavnom zanemarena i zapostavljena u ekonomskoj literaturi, a istraživački interesi usmjereni prema primarnim inputima, kao što su kapital i rad. Ipak, nema sumnje da energija omogućava kontinuiranost i dugoročnost cjelokupne gospodarske aktivnosti ne samo kao nadopuna standardnih (neoklasičnih) proizvodnih inputa, već bez nje proizvodnja uopće ne bi bila moguća. Globalna zbivanja na tržištu energenata, počevši od prvoga naftnog šoka od 1973. do 1974., velika volatilnost cijena te nastojanja zemalja da osiguraju održivi razvoj energetskoga sektora koji će se oslanjati na domaću proizvodnju, iniciraju dublje teorijsko i empirijsko promišljanje makroekonomske važnosti energetskih resursa. Iako se posljednjih godina u svjetskoj znanstvenoj literaturi sve više razmatra utjecaj energije na gospodarski rast, spomenuta problematika, a posebice međupovezanost električne energije i gospodarskoga rasta, u Republici Hrvatskoj oskudijeva teorijskom i znanstvenom potporom, što u kontekstu elektroenergetske uvozne ovisnosti Republike Hrvatske može dovesti do neadekvatne gospodarske politike. To je razlog da se cjelovito sagleda, konzistentno analizira i istraži problematika učinaka proizvodnje i potrošnje električne energije na gospodarski rast Republike Hrvatske, uz definiranje najvažnijih problema te primjerenih mjera i rješenja. Stoga smatramo da je moguće znanstveno utemeljenim metodama, uvažavajući strukturni lom, dokazati kako u slučaju Republike Hrvatske postoji značajan pozitivan utjecaj proizvodnje i potrošnje električne energije na rast hrvatskoga gospodarstva u kratkome i dugome roku. Stoga je cilj našega istraživanja utvrditi ulogu energije u gospodarskome rastu Republike Hrvatske kroz međusobnu povezanost prvenstveno proizvodnje i potrošnje električne energije te gospodarske aktivnosti. Ova tematika istraživački je zanimljiva i aktualna iz više razloga. Prvo, u kontekstu stalnih nestabilnosti na tržištima nafte i plina i velike volatilnosti cijena, u zemljama koje ovise o uvozu primarnih energenata izražena je svijest o potrebi smanjenja uvozne ovisnosti i povećanju energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potrošnja energije, ali bez utjecaja na usporavanje gospodarskoga rasta. Zbog toga je vrlo važno poznavati smjer kauzalne povezanosti potrošnje energije i gospodarskoga rasta jer postojanje smjera kauzalnosti od energije prema BDP-u može u uvjetima smanjenja potrošnje rezultirati usporavanjem gospodarske aktivnosti. Ova je tema aktualna i zbog izravnih posljedica koje proizvodnja i potrošnja energije imaju na onečišćenje okoliša i klimatske promjene, a nastojanje svih zemalja, pa tako i Hrvatske, da smanje energetsku intenzivnost i povećaju energetsku učinkovitost, imat će ekonomske implikacije na gospodarski rast u kratkome i dugome roku. Budući da na proizvodnju i potrošnju električne energije utječu reforme koje se provode u elektroenergetskome sektoru, u knjizi se posebna pozornost posvećuje reformskim procesima, posebice restrukturiranju i liberalizaciji elektroenergetskoga tržišta, kako u Europskoj uniji tako i Republici Hrvatskoj. Energetska politika Europske unije oblikovala je smjer i intenzitet provođenja reformi u europskim tranzicijskim zemljama, bez obzira jesu li su u međuvremenu postale članice EU-a ili su tek potpisnice Energetske zajednice. Stoga se analiziraju svi reformski koraci i njihovi učinci, prvenstveno na cijene električne energije. Rezultati istraživanja prezentiratni su u šest međusobno povezanih dijelova. Nakon Uvoda slijedi drugo poglavlje koje daje prikaz ekonomske misli o ulozi i važnosti energije u gospodarskome rastu. Analizira se odnos klasične i neoklasične ekonomije te endogenih teorija rasta prema energiji, odnosno funkciji energije koju ona ima u poticanju i omogućavanju gospoarskoga rasta. Također, posebna pozornost posvećena je kritici neoklasične teorije rasta s aspekta uloge energije, a sa stajališta različitih ekonomskih pravaca, kao što su institucionalna i evolucijska ekonomija, razvojne teorije te ekološka ekonomija sa svoja dva zakona termodinamike bitna za spomenutu problematiku. Poglavlje završava osvrtom na makroekonomske implikacije energetskih šokova te ekonomske posljedice proizvodnje i potrošnje energije na zdravlje ljudi i okoliš. Treće poglavlje daje pregled empirijskih istraživanja kauzalnosti između energije, posebice električne energije, i gospodarskoga rasta. Ukazat će se na četiri temeljna scenarija koja proizlaze iz spomenutih istraživanja te će se sumirati prednosti i nedostaci istih kao osnova za daljnju ekonometrijsku analizu. U četvrtome poglavlju analizira se uloga globalizacije i liberalizacije u provođenju reformi uzimajući u obzir osnovne razloge pokretanja reformi infrastrukturnoga sektora te ključne elemente i mjere reformi elektroenergetskoga sektora. Posebna pozornost posvećena je stanju elektroenergetskoga sektora u Europskoj uniji, mogućnosti konačne konvergencije prema jedinstvenome elektroenergetskom tržištu u uvjetima gospodarske krize te stanju elektroenergetskoga sektora u Republici Hrvatskoj. Peto poglavlje daje pregled ekonomsko-energetskih varijabli i primijenjenih kvantitativnih metoda te se prezentiraju i interpretiraju rezultati korištenih kvantitativnih metoda s posebnim osvrtom na rezultate analiziranih modela kauzalnosti između varijabli električne energije i gospodarskoga rasta. Zadnje poglavlje uključuje SWOT analizu hrvatskoga elektroenergetskog sektora te ukazuje na implikacije dobivenih rezultata za modeliranje i vođenje gospodarske politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Odlukom Povjerenstva za izdavačku djelatnost Sveučilišta u Rijeci KLASA: 602-09/16-01/09, URBROJ: 2170-57-03-16-3, ovo se djelo objavljuje kao izdanje Sveučilišta u Rijeci. Ovu je knjigu sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2013-11-2203 te Sveučilište u Rijeci potporom istraživanjima br. 13.02.1.3.05.



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Rijeka