hrvatski

Diskriminacija žena na tržištu rada s osvrtom na Hrvatsku

Sudjelovanje žena na tržištu rada se kontinuirano povećava tijekom zadnjeg i ovog stoljeća. Taj proces na žalost, nije značajnije promijenio nekoliko parametara a to su: udio žena na rukovodećim pozicijama, bolje plaćenim djelatnostima te broju nezaposlenih. Znakovito je da su usprkos zakonskim odredbama žene i dalje 15-tak posto slabije plaćene. To potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku što ukazuje na segregaciju na tržištu rada koja je dvojaka. Prvo je rodna segregacija sektora a druga je da i u djelatnostima koja primarno zapošljavaju žensku radnu snagu žene rade na slabije plaćenim radnim mjestima. Svrha ovog rada je ukazati na diskriminaciju žena na tržištu rada. Teorijski dio rada bavi se pojmovnim određenjem diskriminacije na tržištu rada pri čemu se prikazuju najučestaliji oblici diskriminacije, kao što su razlike u plaćama, stakleni strop i sl. Praktični dio rada vezan je uz analizu stanja na hrvatskom tržištu rada. Na temelju statističkih pokazatelja ukazuje se na rodnu asimetriju na tržištu rada i to kroz pokazatelje koji se tiču ekonomske participacije žena na tržištu rada (npr. stopa nezaposlenosti žena) i ekonomske mogućnosti žena na tržištu rada (npr. jaz u plaći, napredovanje u organizacijskoj hijerarhiji i sl). Osim statističkih pokazatelja, u radu se raspravlja o primjeni radnog zakonodavstva kao jednog od načina smanjenja diskriminacije na tržištu rada. Rodna jednakost na tržištu rada kompleksan je problem koji također zahtijeva angažman cijelog društva. Rad završava s prijedlozima nositeljima ekonomske politike i vlasti kako smanjiti razlike i učinkovitije provodi proces rodnog izjednačavanja na tržištu rada, ali i u društvu općenito.

diskriminacija na tržištu rada ; radno zakonodavstvo ; stakleni strop ; rodni jaz u plaćama

nije evidentirano