hrvatski

Hrvatski tjednik : bibliografija : 1971.

Deskriptivno-kronološka bibliografija "Hrvatskoga tjednika" osim standarnih bibliografskih podataka, donosi i oko 1900 bilježaka o sadržaju i tematici članaka – njihovih svojevrsnih sažetaka popraćenih citatima. Radi lakšega snalaženja i pretraživanja gradiva u knjizi, čitatelju je na raspolaganju pet kazala. Posebna je pažnja posvećena sastavljanju predmetnoga kazala pri čijoj je izradi priređivač nastojao ići u dubinu, detaljnom sadržajnom analizom i predmetnom razradom članaka. Bibliografija "Hrvatskoga tjednika" zamišljena je prije svega kao priručna pomoć sadašnjim te budućim istraživačima ovoga novinskog kuriozuma i važnoga povijesnog izvora za razdoblje hrvatskoga nacionalnog pokreta u 1971. "Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja" Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. Pokrenut je na vrhuncu postrankovićevskoga procesa kao medij pomoću kojega je Matica hrvatska izravno komunicirala s hrvatskom javnošću i pomoću kojega se pokušala popuniti praznina nastala posustajanjem kultnoga hrvatskog časopisa "Telegram". Ubrzo je, međutim, HT postao središnjim mjestom za artikulaciju i promidžbu ideja hrvatskoga proljeća. Prva redakcija novina na čelu s glavnim urednikom Igorom Zidićem i odgovornim urednikom Jozom Ivičevićem, zacrtala je koncepcijski jasan program kritičnih i nacionalno orijentiranih novina koje su otvoreno i argumentirano prozivale jugoslavenski socijalistički režim zbog gospodarsko-političkih, demografskih i kulturnih promašaja i zastranjenja. Druga redakcija novina na čelu s glavnim urednikom Vladom Gotovcem, osigurala je fantastičnu nakladu novina od 130 000 prodanih primjeraka, doprijevši sa svojim programom do svih slojeva hrvatskoga društva i izazivajući burne reakcije među političkom i kulturnom elitom tadašnje Jugoslavije. Socijalistički je režim prepoznao u "Hrvatskome tjedniku" i Matici hrvatskoj opasne oponente i opozicionare, nazvavši ih leglom "kontrarevolucionarne politike i hrvatskoga nacionalizma". Metodama državnoga terora i prisile, isti je režim nakon sastanka u Karađorđevu, ugušio i de facto zabranio rad i Tjedniku i njegovu nakladniku, a njihove je istaknute djelatnike poslao na višegodišnju robiju.

nije evidentirano

nije evidentirano