hrvatski

Digitalni repozitoriji

Svakodnevni porast količine informacija doveo je do potrebe za pohranom i upravljanjem informacijama. Digitalni repozitoriji razvili su se kao idealno rješenje za okupljanje i trajnu pohranu rezultata znanstveno- istraživačkog, intelektualnog i kreativnog rada određene ustanove ili radove iste znanstvene tematike, što su ujedno i dvije vrste repozitorija, institucijski i tematski. U svrhu omogućavanja slobodnog, besplatnog i neograničenog pristupa znanstvenim informacijama, javlja se inicijativa otvorenog pristupa. Otvoreni pristup nije važan samo zbog olakšavanja pristupa objavljenim znanstvenim radovima, već i zbog pohrane tih radova u digitalnim repozitorijima. Osim osiguravanja otvorenog pristupa, digitalni repozitoriji se moraju pokazati pouzdanima što se nastoji postići različitim metodologijama. Uspostava i održavanje, kvalitetnih digitalnih repozitorija sa svim njihovim obilježjima i funkcijama, nije jednostavan zadatak, zahtijeva visok stupanj organizacijskih vještine, odabir adekvatnog programskog rješenja te ostalih tehničkih segmenata, odabir strategije implementacije te prilagođenost pravila funkcioniranja digitalnih repozitorija stvarnim potrebama korisnika. Prije same uspostave digitalnih repozitorija, treba postaviti nekoliko pitanja, a to su: zašto je uspostava digitalnog repozitorija dobra zamisao, kako će se organizirati rad repozitorija i što će digitalni repozitorij pohranjivati. Kako bi uspostava i održavanje te daljnji razvoj uopće bili mogući, potreban je tim stručnjaka koji će se baviti tim zadacima. Od stručnjaka se očekuje širok spektar sposobnosti kako bi mogli obavljati zadatke presudne za uspješno funkcioniranje digitalnih repozitorija. Još jedan presudan aspekt uspostave digitalnih repozitorija čini odabir programskog rješenja. Programska rješenja za uspostavu digitalnih repozitorija su danas visokoj razini i redovito se razvijaju u nastojanju da pruže što bolje temelje budućim digitalnim repozitorijima. Pravilnim planiranjem razvoja digitalnih repozitorija, osigurava se njihova pravilna uspostava te oni mogu odgovoriti se prilagoditi organizacijskim, tehničkim, financijskim, političkim i drugim promjenama u okolini te mogu u svakom trenutku odgovoriti na zahtjeve svojih korisnika. Prednosti, koje se kreću od ubrzanja učinka istraživačko-obrazovnih procesa, efikasnijih mehanizama pronalaženja, razmjene te ponovnog korištenja i pregledavanja sadržaja, stvaranja novog, virtualnog, znanstvenog okruženja, nižih troškova do dostupnosti koja pomiče vremenske i prostorne barijere, nadvladavaju nedostatke, pa se budućnost implementacije i daljnjeg razvoja digitalnih repozitorija čini izglednom.

digitalni repozitoriji; otvoreni pristup; TRAC; programska rješenja

nije evidentirano