Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 838192

Prehrambeni i energetski potencijal šljive


Voća, Sandra; Šic Žlabur, Jana; Voća, Neven; Bilandžija, Nikola; Dobričević, Nadica; Jurišić, Vanja; Pliestić, Stjepan; Galić, Ante; Matin, Ana; Krička, Tajana; Skendrović-Babojelić, Martina
Prehrambeni i energetski potencijal šljive // Kopački rit jučer, danas, sutra 2016. / Ozimec, S., Bogut, I, Rožac, V., Bolšec, B., Kučera, S., Popović, Ž. (ur.).
Lug: Foto art d.o.o., 2016. str. 67-68 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prehrambeni i energetski potencijal šljive
(Food and energy potential of plums)

Autori
Voća, Sandra ; Šic Žlabur, Jana ; Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Dobričević, Nadica ; Jurišić, Vanja ; Pliestić, Stjepan ; Galić, Ante ; Matin, Ana ; Krička, Tajana ; Skendrović-Babojelić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kopački rit jučer, danas, sutra 2016. / Ozimec, S., Bogut, I, Rožac, V., Bolšec, B., Kučera, S., Popović, Ž. - Lug : Foto art d.o.o., 2016, 67-68

Skup
5.Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2016.

Mjesto i datum
Tikveš, Hrvatska, 29-30.09. 2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Šljiva; fizikalno kemijski sastav ploda; energetska vrijednost orezane biomase i koštica
(Plum; physical and chemical composition of the fruit; energy value pruned biomass and seeds)

Sažetak
Prema podacima Statističkog ljetopisa šljiva je voćna kultura koja se uz jabuke i mandarine najviše uzgaja u Hrvatskoj. Područje Slavonije i Baranje pogodno je za njen uzgoj. Plodovi šljiva konzumiraju se u svježem stanju, ali isto tako često i u prerađenom bilo da je riječ o suhim šljivama, džemovima, kompotima ili različitim prerađevinama. Bilo svježe ili prerađene, šljive su važan prirodni izvor šećera, kiselina, vitamina, minerala i fitokemikalija kao što su to flavonoidi, fenoli i ostali za koje je ustanovljeno da pokazuju značajnu antioksidacijsku aktivnost te tako pomažu stanicama u obrani od oksidacijske štete prouzročene slobodnim radikalima. Osim plodova koji se koriste u prehrambene svrhe, koštice šljiva kao i biomasa koja nastaje orezivanjem stabala šljiva mogu se koristiti kao energetski potencijal. S toga je ovo istraživanje provedeno na četiri sorte šljiva Stanley, President, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica uzgojenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Glavni cilj ovog rada bio je analizirati fizikalne i kemijske karakteristike plodova koji će se podvrgnuti procesu sušenja te energetsku vrijednost i sastav koštica i orezane biomase. Provedeno istraživanje fizikalnih i kemijskih parametara na četiri sorte šljiva, s ciljem da se odabere sortiment za proces sušenja, pokazalo je, da su sve sorte dobra sirovina za proces sušenja. S obzirom na veličinu plodova, te količinu suhe tvari i dobrog omjera topljive suhe tvari i ukupne kiselosti istaknula se sorta Stanley. Sve ostale sorte moguće je koristiti u procesu sušenja. U Hrvatskoj uzgajaju se različite sorte šljiva pa je potrebno posebno potaknuti proizvodnju onih sorti koje su po svojim fizikalnim i kemijskim parametrima pogodne za sušenje. Usporedbom analiziranih podataka s CEN/TS 14961 (2005) normom za kruta biogoriva i relevantnih literaturnih navoda, oba istraživana tipa biomase su potvrđena kao energetski visokovrijedne sirovine dok značajnija razlika između istraživanih sorata šljive nije uočena. Nadalje, temeljem izračuna potencijalno dostupne istraživane biomase proizlazi da Hrvatska na godišnjoj razini može proizvesti 289, 3 MJ obnovljive „zelene“ energije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)