hrvatski

Razvoj maloprodajne strukture u Hrvatskoj i zemljama Srednje Europe

Sve je više velikih maloprodajnih oblika koji svojom površinom, utječu na promjenu maloprodajne strukture i od tradicionalne usitnjenosti je okrupnjuju, izbacujući manje maloprodavače sa trţišta. Veliki maloprodajni lanci, zasićeni domaćim trţištem i mogućnosti širenja na njemu, šire se u druge zemlje, dok su male prodavaonice prisiljene na formiranje maloprodajnih saveza, kako bi osigurale svoj opstanak na trţištu. Sve to dovodi do novih trendova u maloprodaji. Maloprodajna struktura je pod utjecajem tri procesa - trţišne koncentracije, internacionalizacije i globalizacije. U ovom radu se prikazuje razvoj maloprodajne strukture, s glavnim naglaskom na navedena tri procesa. Poseban naglasak je stavljen na Republiku Hrvatsku, gdje su detaljno prikazane promjene u strukturi od početka devedesetih godina do danas. Istraţivanjem je uz Hrvatsku, obuhvaćeno i sedam zemalja srednje Europe (Njemačka, Austrija, Češka, MaĎarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Posebna pozornost je dana maloprodajnim lancima i prodavaonicama koje preteţito nude prehrambene proizvode i proizvode svakodnevne potrošnje. Analizom se nastojalo ustvrditi koji je maloprodajni lanac najprisutniji u odreĎenoj zemlji, koliki trţišni udio drţe najveći, koji je najučestaliji oblik maloprodajnog formata u zemlji te razinu trţišne koncentracije. Rezultati istraţivanja pokazuju da zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, polako usvajaju zapadnoeuropske standarde. Zapadnoeuropski trgovci su skloniji izlasku na trţišta zemalja srednje i istočne Europe. Sve je manje tradicionalnih prodavaonica, uvode se noviteti u maloprodaji, dolazi do procesa okrupnjivanja maloprodavača, jačanja trţišne koncentracije i prodora stranih trgovaca na domaće trţište.

maloprodajni oblik; maloprodajna struktura; trendovi u maloprodaji; trţišna koncentracija; internacionalizacija

Diplomski studij smjer Trgovina