hrvatski

Geološki uzroci i posljedice erozije obale Dunava u hrvatskom Podunavlju

Rijeka Dunav u području Hrvatskog podunavlja najvećim dijelom prolazi kroz predjele izgrađene od pjeskovito-prašinasto-glinovitih taložina, koje se najčešće u genetskom smislu definiraju kao prapor ili njegovi ekvivalenti u smislu veličine zrna. U više područja Dunav je erozijskom snagom stvorio specifičan reljef na Hrvatskoj obali. U morfološkom smislu predstavljen je strmim, gotovo vertikalnim odsjecima visokim i do nekoliko desetaka metara (Slika 1). Erozijskim djelovanjem Dunav, poglavito za vrijeme visokih voda, odnosi velike količine prapora te na taj način ugrožava priobalna područja u dionicama sa strmim odsjecima, pomičući svoju obalu na račun neposrednog zaobalja.Uobičajeno je mišljenje da je rijeka Dunav glavni čimbenik erozije rubova prapornih ravnjaka u području njegove desne obale na potezu od Batine do Iloka. Detaljna i obimna provedena istraživanja jednoznačno ukazuju da su procesi predmetne erozije rezultat djelovanja brojnih egzogenih i endogenih geoloških čimbenika. Svi prepoznati geološki procesi su vrlo mladi i odvijaju se danas, kao što su djelovali i u recentnoj geološkoj prošlosti, s tendencijom njihovog nastavka u budućnosti. Jedan od glavnih uzročnik erozije obale Dunava je recentna tektonska aktivnost duž dionica aktivnih rasjeda. Na recentnu dinamiku strukturnog sklopa upućuju raspored i odnosi stijena veće gustoće u dubini, tj. Bouguerove i rezidualne gravimetrijske anomalije, potresi, posebice u Baranji i Fruškoj gori, različite debljine kvartarnih taloga te sami rasjedi interpretirani na seizmičkim profilima i snimljeni opsežnim terenskim radovima. Potvrđeno je da se u najvećem broju slučajeva radi o kompresijskom regionalnom stresu, kojega uvjetuju pokreti uz regionalne reverzne rasjede. Sve to uzrokuje nastanak specifičnih oblika reljefa od kojih su najznačajniji strmi odsjeci u reljefu (strmci), uz koje je erozija najizraženija, bez obzira nalaze li se strmci uz tok Dunava ili su udaljeni. Posljedice erozije se očituju u nastanku vrlo razvedenih geomorfoloških oblika, od kojih su najznačajniji strmci uz recentno aktivne rasjede, uz samu obalu Dunava, ali i dalje od Dunava. No, najznačajnije je štetno djelovanje erozije. Ono je uglavnom predstavljeno tzv. unatražnom erozijom, koja se očituje stalnim odnošenjem prapornih naslaga s rubova prapornih ravnjaka, kako uz Dunav tako i u području strmih odsjeka u reljefu dalje od Dunava. Tako neprestano nestaju značajne površine vrlo vrijednog poljoprivrednog zemljišta, što je posebice izraženo i ubrzano uzduž toka Dunava. Štoviše, ugroženi su, a negdje već i uništeni izgrađeni objekti na rubovima prapornih ravnjaka, a mjestimično su ugrožena naselja i vodocrpilišta javne vodoopskrbe.

Dunav ; prapor ; erozija ; tektonska aktivnost ; hrvatsko Podunavlje

nije evidentirano