hrvatski

Matematičke metode i nazivlje u geologiji : zbornik recenziranih radova i sažetaka

Matematička geologija i geološko nazivlje imali su ponešto drugačije razvojne putove u Hrvatskoj, koji su se u zadnjih pet godina često ispreplitali. te konačno susreli na ovome skupu. Hrvatsko geološko nazivlje započelo je svoj razvoj još prije više od stotinu godina kada su u standardni hrvatski jezik ušli nazivi kronostratigrafskih/geokronoloških jedinica te mnogi drugi osnovni pojmovi, uglavnom iz opće i stratigrafske geologije te paleotologije. Kako se znanost, pogotovo prirodoslovlje, neprekidno razvija, to za posljedicu ima uvođenje stalno novih pojmova kojima se taj razvoj opisuje. U zadnjih 30 godina možda je najpropulzivniji razvoj unutar geologije imala upravo matematička geologija, do prije 50 godina potpuno nepostojeća grana unutar toga znanstvenoga polja. Danas gotovo nema geološke discipline u kojoj se matematika ne primjenjuje barem na razini statističke analize, a često i šire. Tako je u zadnjih desetak godina, potpuno u skladu s takvim smjernicama u cijelome svijetu, matematička geologija na velika vrata ušla u uporabu unutar hrvatske geologije, preko statističkih analiza, linearnih jednadžbi, raznih vrsta korelacija i matričnih računa, analiza prostorne zavisnosti, kartiranja i drugih primjena. Stoga ne čudi kako je najveća nadogradnja unutar geološkog nazivlja u XXI. stoljeću načinjena u hrvatskoj geologiji upravo u području matematičke geologije, što je prvo potvrđeno ustanovljenjem posebnoga projekta unutar izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja (Struna) u okviru Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kasnije njegovim dvostrukim proširenjem, što će se nastaviti i u budućnosti. Sam pojam matematičke geologije danas više nije dovoljan za opisivanje primjene svih metoda koje se unutar nje prakticiraju. Razlog je vrlo prozaičan, jer je većina tih metoda našla punopravnu primjenu u gotovo svim geoznanostima, tako da se danas njihov teorijski razvoj i primjena opisuju kroz geomatematiku, posebno znanstveno polje. Ona se unutar hrvatske geologije sustavno kao polje počela razvijati upravo na Sveučilištu u Zagrebu i to ustavnovljenjem kolegija iz toga područja. Tako se danas njezini dijelovi predaju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu unutar kolegija Geostatistika i Geomatematika, ali i na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u kolegiju Geostatistika. Uz to, broj radova iz raznih grana geomatematike, ali i razvoja geološkog nazivlja, najčešće geomatematičkog, koji je danas dostupan kroz Hrvatsku znanstvenu bibliografiju predstavlja velik opus knjiga, znanstvenih radova i kongresnih izlaganja. Stoga smo smatrali kako je vrijeme da periodički i sustavno dio takvoga napretka (dio, jer cijeli nikada nije moguće obuhvatiti na jednom mjestu ili pregledu) prikažemo široj javnosti, upravo putem jednoga ovakvoga skupa te izdavanjem zbornika izlaganja i radova ostavimo trag za buduće istraživače, kako bi lakše mogli nastavljati svoja istraživanja na ranijim rezultatima svojih kolega. Upravo je kontinuitet jedna od temeljnih postavki uspjeha u znanosti, posebice prirodoslovlju i inženjerstvu. Iznimna nam je čast što smo prvi takav skup, tj. 1. hrvatski geomatematički i skup o geološkom nazivlju, dobili priliku organizirati na Rudarsko- geološko-naftnom fakultetu, k tomu na hrvatskom jeziku. Taj fakultet, uz druga središta gdje su se različiti dijelovi geomatematike primjenjivali i predaju se (poput Prirodoslovno- matematičkoga fakulteta), mjesto je gdje su postavljeni sveučilišno-istraživački temelji toga polja kroz niz tematskih projekata, knjiga i radova. Također, kako je dio skupa posvećen i nazivlju, upravo iz potrebe očuvanja i razvoja hrvatskoga strukovnoga nazivlja, logično je isti prirediti i održati na hrvatskom jeziku. Ne osporavajući važnost engleskoga jezika kao sredstva za međunarodnu znanstvenu komunikaciju, narod koji ne njeguje svoj vlasiti jezik osuđen je na marginalizaciju, što vrijedi i u znanosti. Hrvatski narod i hrvatski građani svojom su voljom osnovali hrvatska sveučilišta, a jedna od temeljnih želja bila je školovati buduće akademske građane na vlastitom standardnom, književnom jeziku. Ta ideja i želja su i dalje iznimno važne u XXI. stoljeću, posebice kada se znanje udvostručuje nekoliko puta brže negoli u doba osnivanja Sveučilišta te također imajući na umu koliko su se puta sinovi i kćeri Hrvatske u povijesti morali boriti kako bismo očuvali vlastiti, samostalni, standardni jezik i mogli ga zvati isključivo hrvatskim.

geomatematika ; geologija ; nazivlje

Znanstveni skup s datumom održavanja 29. listopada 2016. na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.