hrvatski

Pravaški tisak o Poljacima (1867.-1895.): solidarnost ili kritika

Poljsko pitanje, odnosno težnje Poljaka za obnovu nezavisne i ujedinjene Poljske, bilo je jedno od dominantnih tema europske politike tijekom cijelog 19. stoljeća. Za hrvatsku historiografiju poljsko pitanje ima dodatnu važnost, jer se dio podijeljene Poljske (Kraljevina Galicije i Lodomerije zajedno s Velikom Kneževinom Krakovskom) nalazio u istoj državnoj zajednici s Kraljevinom Hrvatskom, Dalmacijom i Slavonijom, u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U izlaganju će se prikazati kako je Poljake prikazivao tisak Stranke prava. S jedne strane tema je vremenski omeđena 1867. godinom, kada je započelo objavljivanje pravaškog časopisa Zvekan, a s druge strane 1895. godinom i konačnim rascjepom pravaša na frankovce i domovinaše. Pravaški stavovi prikazat će se na temelju pisanja periodičkih publikacija Zvekan, Hrvatska vila / Balkan, Bič, Hervatska i Sloboda / Hrvatska. U vrijeme kada Poljska nije postojala na političkoj karti Europe kultura je imala iznimno važnu ulogu u nastojanjima za očuvanje i jačanje poljskog identiteta te u oblikovanju stavova samih Poljaka o načinu povratka nezavisnosti. Posebno se to odnosi na književnost. Obzirom na to pozornost će se posvetiti i prikazu poljske kulture u navedenim periodičkim publikacijama. U izlaganju će se pokušati dati odgovor i na pitanja koje su poljske teme bile najzastupljenije u pravaškom tisku, je li postojala razlika u praćenju događaja na područjima podijeljene Poljske pod vlašću Austrije, Rusije i Pruske/Njemačke te jesu li nastojanja Poljaka za većim slobodama na svim tim područjima nailazila na simpatije pravaškog tiska. Također, analizirat će se je li u pisanju pravaškog tiska o djelovanju poljskih zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču prevladavala kritika djelovanja poljskih zastupnika ili je pravaški tisak iskazivao solidarnost s Poljacima.

Poljsko-hrvatske veze ; Stranka prava ; Poljaci ; Zvekan ; Hrvatska vila / Balkan ; Bič ; Hervatska ; Sloboda / Hrvatska

nije evidentirano