hrvatski

Stjepan Škreblin

Istaknuti metodičar nastave matematike više od pola stoljeća, nastavnik u srednjim i višim školama, autor niza udžbenika, i dugogodišnji urednik Matematičko-fizičkog lista, zacrtao je neizbrisiv trag u metodici nastave matematike srednjih škola u nas. Rođen je 10. prosinca 1888. u Pregradi (Hrvatsko Zagorje), a umro u Zagrebu 19. rujna 1982. Diplomirao je matematiku i fiziku 1913. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon toga kratko vrijeme je bio sveučilišni asistent, a potom započinje svoj nastavnički rad kao "namjesni učitelj" u Prvoj klasičnoj gimanziji u Zagrebu, a potom od 1919. do 1945. radi na nekim gimnazijama i Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1945. do 1948. direktor je, a od 1948. do 1950. profesor na VII. ženskoj gimnaziji u Zagrebu. Zatim je, do odlaska u mirovinu 1956., profesor visoke pedagoške škole u Zagrebu. No, mirovina za njega nije bilo mirovanje jer od nastanka Matematičko-fizičkog lista 1950. do 1956. njegov je tehnički urednik, a zatim glavni urednik. Vrlo brzo nakon diplomiranja prof. Škreblin započinje se baviti metodikom nastave matematike, objavljuje u Nastavnom vijesniku raspravu “ O infinitezimalnom računu u srednjoj školi” , prikaze nekih knjiga, te prevodi Hočevarovu “ Aritmetiku” s njemačkog jezika. Taj rad ga je dodatno potaknuo na izvorno pisanje udžbenika: prvo Aritmetike i algebre za preparandije i trgovačke akademije, potom Vježbe iz planimetrije, Algebru za 4., 6. i 7. razred srednjih škola, Infinitezimalni račun za 8. razred (prva knjiga kod nas o toj problematici na hrvatskom jeziku) te Trigonometriju i analitičku geometriju. Zahvaljujući svojoj osjetljivosti i fleksibilnosti u nadilaženju dobro uhodanih spoznajnih vidokruga prof. Škreblin surađuje s novim naraštajima matematičara na koncipiranju novih udžbenika, koje su krasila grafičko predočavanje, tijesno povezivanje pojedinih teorema i svestrano razmatranje zadataka koje je širilo matematičke vidike učenika i produbljivalo njihovu matematičku pismenost, doživljeli su više od 130 izdanja. Napisao je i knjigu “ Kvadratne jednadžbe i nejdenadžbe” , te niz stručno metodičkih članaka objavljenih u časopisu Nastava matematike i fizike. Profesor Škreblin više od pet decenija prenosio je univerzalnost matematike i internacionalnost matematičkih simbola interpolirajući pri svakom dodiru s omladinom ideju da znanstveno izražavanje i spoznaja čovjeka ne poznaje granica. Njegova posebna zasluga je što se Matematičko-fizički list profilirao kao časopis za učenike, te stekao veliki broj čitatelja gotovo u svim školama na našim prostorima

Škreblin; matematičar

nije evidentirano