Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 837045

FLORISTIČKE I EKOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) NA PODRUČJU EUROPE


Krstonošić, Daniel; Temunović, Martina; Sever, Krunoslav; Katičić Bogdan, Ida; Čarni, Andraž; Škvorc, Željko; Franjić, Jozo; Bogdan, Saša
FLORISTIČKE I EKOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) NA PODRUČJU EUROPE // 5.Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem
Primošten, Hrvatska, 2016. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
FLORISTIČKE I EKOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) NA PODRUČJU EUROPE
(Floristical and ecological characteristics of oak forests (Quercus L.) in Europe.)

Autori
Krstonošić, Daniel ; Temunović, Martina ; Sever, Krunoslav ; Katičić Bogdan, Ida ; Čarni, Andraž ; Škvorc, Željko ; Franjić, Jozo ; Bogdan, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
5.Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 22-25.9.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrast lužnjak; florističke; ekološke i vegetacijske značajke
(Pedunculate oak; floristical; ecological and vegetation features)

Sažetak
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) gospodarski je vrlo značajna vrsta, koja zbog svoje široke ekološke niše tvori različite tipove šuma rasprostranjene na području Europe. Cilj ovog rada bio je istražiti florističke, vegetacijske i ekološke značajke šuma hrasta lužnjaka na području Europe. U tu svrhu korišteno je 14745 fitocenoloških snimki s lužnjakom, preuzetih iz europske baze (EVA - http://euroveg.org/eva- database) i unesenih iz literature (za područja koja nisu bila sadržana u europskoj bazi). Nakon stratifikacije detaljna analiza provedena je na ukupnom broju od 3594 fitocenološke snimke. Na temelju hijerarhijske klasterske analize definirali smo pet osnovnih skupina snimki, tj. tipova lužnjakovih šuma na području Europe, koje se floristički, ekološki i geografski međusobno razlikuju. Detaljnom podjelom ih je bilo moguće razdijeliti na 17 različitih podtipova, pa su podaci promatrani i analizirani na dvije razine. Za svaku od tih pet skupina šuma, određeno je područje rasprostranjenosti, dijagnostički važne biljne vrste, provedena je DCA ordinacijska analiza flornoga sastava s pasivno projiciranim varijablama sintaksonomske pripadnosti na dijagram. Na višoj razini, između 17 različitih podtipova lušnjakovih šuma, analizirane su i uspoređene Ellenbergove indikatorske vrijednosti i provedena je korološka analiza prema fitogeografskoj pripadnosti biljnih vrsta. Dobiveni rezultati ukazuju na jasne florističke i ekološke razlike između dobivenih tipova šuma. Pri čemu su se jasno odijelile atlantske i sub- atlantske skupine snimaka od kontinentalnih, unutar kojih se izdvajaju termofilne i mezofilne šume te ekstrazonalne šume u aluvijalnim riječnim područjima.

Izvorni jezik
Hrvatski