hrvatski

Politika i arhitektura: heraldičko obilježavanje zgrada u hrvatskom historicizmu

Nakon sklapanja Austro-ugarske (1867.) i Hrvatsko-ugarske (1868.) nagodbe položaj Hrvatske kao autonomne jedinice u istočnom, ugarskom dijelu dvojne Monarhije bio je jasno određen i službenim heraldičkim obilježjima, ponajprije zemaljskim grbom. Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kako se službeno u to vrijeme autonomna hrvatska jedinica nazivala, bio je okrunjen ugarskom krunom. Na arhitektonskim projektima financiranim od strane opozicijski nastrojenih pojedinaca ili institucija, zakon o grbu bio je, međutim, često zanemarivan kako pokazuje primjer krova crkve svetog Marka u Zagrebu (1878.). Postavljanje službenog hrvatskog grba okrunjenoga ugarskom krunom izazivalo je pak učestalo negodovanje javnosti. Ovim izlaganjem pokušalo se prikazati načine na koji su se službeni državni heraldički simboli koristili kao odraz političkoga stava u hrvatskoj arhitekturi druge polovine 19. i početka 20. stoljeća.

Austro-Ugarska ; Hrvatska ; Historicizam ; Nagodba ; arhitektura

nije evidentirano