hrvatski

Utjecaj ljutnje na moralnu prosudbu

Moralna prosudba odnosi se na evaluacije ponašanja ili karaktera neke osobe kao dobrog ili lošeg. Psihologijom morala dugo su dominirali racionalni modeli, koji zagovaraju ulogu viših kognitivnih procesa pri donošenju prosudba. Nedavno se ovaj trend počeo mijenjati i suvremena istraživanja pokazuju kako bi čak i važniju ulogu mogli igrati nesvjesni, automatski procesi poput emocija. Eksperimentalna istraživanja, koja dokazuju utjecaj različitih emocija na moralnu prosudbu, nedostaju. Cilj našeg istraživanja bio je provjeriti kakav utjecaj ljutnja ima na moralnu prosudbu. Kako bismo ovo ispitali, proveli smo eksperimentalan nacrt u kojemu se izazivala ljutnja kod jedne skupine sudionika (N = 32) i zatim procjenjivala njihova moralna prosudba na nizu priča koje su opisivale različite moralne prijestupe. Ovi rezultati uspoređivali su se s učinkom skupine sudionika kod kojih nismo izazvali nikakvu emociju (N = 31). Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako sudionici kod kojih je izazvana ljutnja kasnije donose značajno negativnije moralne prosudbe u odnosu na sudionike kod kojih nije izazvana ljutnja. Neočekivani nalaz našeg istraživanja bio je da žene donose značajno negativnije moralne prosudbe od muškaraca, te da izazivanje ljutnje u većoj mjeri utječe na prosudbu muškaraca u odnosu na žene. U raspravi se fokusiramo na moguće mehanizme djelovanja emocija na moralnu prosudbu, te na ograničenja našeg istraživanja i praktične implikacije.

moralna prosudba; moralne intuicije; emocije; ljutnja

nije evidentirano