hrvatski

Razmjena umjetničkih iskustava u jadranskome bazenu : zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2014. godine

Procesi razmjene umjetničkih iskustava, odnosno njihovo odvijanje, protagonisti, uzroci i posljedice po umjetničku produkciju u fokusu su dakle okupljenih studija slučaja. Umjetnička djela i luksuzni produkti umjetničkog obrta, čitavi opusi, zbirke ali i historiografski pogledi i teorijski pristupi vizualnim umjetnostima i arhitekturi, problematiziraju se sada kroz uzajamnost veza te višestrano uvjetovan prijenos ideja, informacija i oblika. Ove se oblikovne i značenjske silnice ispituju u kontekstu nastanka djela ili pak tijekom njegova dugog trajanja u živoj interakciji s okruženjem. Prikazuju se i rezultati interdisciplinarnih istraživanja koja ispituju veze između likovno- umjetničke produkcije, njezinog proučavanja i gospodarskih, političkih, jezičnih, književnih i drugih faktora. Petnaest studija slučaja koje slijede pristupaju opisanim fenomenima s vrlo različitih stajališta, doprinoseći poliedričnoj konačnoj slici. Specifične religijske, a time i umjetničke, ekspresije doticaja antičke rimske i autohtonih istočnojadranskih civilizacija opisuje Josipa Lulić, a medijevalni suživot pisama i knjižnih dekoracija Rozana Vojvoda. Identifikacijom razina kolanja identitetskih i političkih faktora u arhitektonskom oblikovanju crkava propovjedničkih redova u Istri pozabavio se Predrag Marković, a korskih pregrada nastalih po uzoru na crkvu sv. Marka u Veneciji Ana Marinković i Matko Marušić. Problemima putovanja umjetnika i stilskih ažuriranja (pa i onih kunsthistoričarskih) na paradigmatskim primjerima arhitekture grada Dubrovnika i opusa umjetnika Nikole Firentinca bavili su se Danko Zelić i Samo Štefanac, a odjecima istih fenomena na rubu pučke arhitekture otoka Brača Duško Čikara. Prihvaćanje i anuliranje svjedočanstava osmanskog načina oblikovanja ispitivale su Antonia Tomić i Ivana Svedružić Šeparović, bilježeći re-uporabe turskih građevina i tkanina u kršćanskom kontekstu. Topos borbe s inovjercima, ali i rekontekstualizaciju pravoslavnog sveca i načina slikanja razložila je Zoraida Demori Staničić. Dva su teksta osvijetlila kolanje umjetnina i vrijednih egzotičnih tkanina na tržištu 19. stoljeća: Silvija Banić opisuje okolnosti uvoza indijskog chintza u gradić na Jadranu, Cvitine Orebiće, dok Iva Pasini Tržec i Ljerka Dulibić proniču ispod površine sakupljačke djelatnosti biskupa Strossmayera, identificirajući mehanizme i protagoniste procesa prijenosa umjetnina u danas najvažniju zbirku starih majstora u Hrvatskoj. Kompleksni prekojadranski odnosi dvadesetog stoljeća problematiziraju se u tri završna članka Zbornika: Antun Baće uspoređuje međuratnu arhitektonsku misao duboko obilježenu nasljeđem Mediterana u Dubrovniku i Italiji, uočivši gotovo potpuni izostanak komunikacije, dok Jasenka Gudelj čita političke i povijesno- arhitektonske konotacije posljednje izložbe fašističkog režima iz ljeta 1943. godine, posvećene upravo povijesnoj dalmatinskoj arhitekturi. Ponovo i plodonosno međusobno približavanje na kulturnom i umjetničkom polju Hrvatske i Italije nakon traume Drugog svjetskog rata opisuje pak Zvonko Maković, zatvarajući još jednom orbite odbijanja i privlačenja.

razmjena umjetničkih iskustava ; vizualne umjetnosti ; arhitektura

nije evidentirano