hrvatski

Znanja djece mlađe školske dobi o zaštiti i uzgoju šuma

Sve veća urbanizacija, klimatske i brojne druge promjene u okolišu naša su svakodnevnica. Stoga su spoznaje o ulozi i važnost šuma sve veće, a time i potreba za učenjem o šumskim ekosustavima. Ključni alat u prenošenju znanja o šumama i njihovoj važnosti je tzv. šumska pedagogija. Ova relativno mlada disciplina tek dobiva svoje mjesto u našim obrazovnim programima. Najrazvijenija je u skandinavskim zemljama te u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Namijenjena je prvenstveno djeci i mladima, a služi se raznim osjetilnim metodama (potpunijem doživljavanju šume putem zvukova, zatvorenih očiju, raspoznavanjem vrste drveća po kori, listu i češeru, praćenjem životinjskih tragova i savladavanjem neravnog šumskog terena), s ciljem doživljajnog učenja o važnosti šume i šumskih ekosustava. Primjenom šumske pedagogije djeca na edukativan i zabavan način uče i razvijaju odgovoran odnos prema šumskim zajednicama. Istraživanje o tome koliko djeca u istočnoj Slavoniji znaju o uzgoju i zaštiti šuma je provedeno pomoću kvalitativnog (strukturiranog) intervjua s učenicima, prije i poslije održanog integriranog Dana šuma i terenske nastave u šumi. Intervju je proveden s učenicima prvoga i četvrtoga razreda Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera iz Trnave, Osječko-baranjska županija. Rezultati intervjua prije provedenih aktivnosti vezanih uz šumski ekosustav ukazali su na nedovoljno znanje o uzgoju i zaštiti šuma, dok su rezultati nakon provedenih edukativnih aktivnosti bili statistički značajno bolji. Ukupno su učenici 1. i 4. razreda nakon održanog integriranog dana i provedene terenske nastave u šumi dali 96% točnih i 4% netočnih odgovora o uzgoju i zaštiti šuma, za razliku od intervjua prije održanih aktivnosti kada su dali svega 56% točnih i čak 44% netočnih odgovora. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su znanja djece mlađe školske dobi o uzgoju i zaštiti šume nedostatna te da bi se sadržaji o šumskim ekosustavima češće trebali obrađivati i to od početka školovanja, a kako bi učenici proširili svoj spektar znanja te bili odgajani za ekološko prihvatljiv način života. Spoznavši ovaj problem i zbog rastućeg interesa za šumskom pedagogijom, Hrvatske šume d.o.o pripremile su projekt pod nazivom „Šuma u školi, škola u šumi“ koji je započet tijekom 2013. godine i provodi se i danas. Svrha mu je djeci predškolske dobi i učenicima osnovnih škola na interdisciplinaran način približiti šumu, život u šumi i važnost gospodarenja šumama. Projekt se provodi u suradnji dječjih vrtića i osnovnih škola s ekološkim odjelima pojedinih podružnica Hrvatskih šuma. Ovako sustavno organizirana edukacija povećava svijest djece o važnosti šuma i potrebi njihova očuvanja, a istovremeno promiče ugled šumarstva kao struke i znanosti.

djeca rane školske dobi; uzgoj i zaštita šuma; znanje djece

nije evidentirano

engleski

Younger schoolchildren's knowledge about forest protection and cultivation

Sve veća urbanizacija, klimatske i brojne druge promjene u okolišu naša su svakodnevnica. Stoga su spoznaje o ulozi i važnost šuma sve veće, a time i potreba za učenjem o šumskim ekosustavima. Ključni alat u prenošenju znanja o šumama i njihovoj važnosti je tzv. šumska pedagogija. Ova relativno mlada disciplina tek dobiva svoje mjesto u našim obrazovnim programima. Najrazvijenija je u skandinavskim zemljama te u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Namijenjena je prvenstveno djeci i mladima, a služi se raznim osjetilnim metodama (potpunijem doživljavanju šume putem zvukova, zatvorenih očiju, raspoznavanjem vrste drveća po kori, listu i češeru, praćenjem životinjskih tragova i savladavanjem neravnog šumskog terena), s ciljem doživljajnog učenja o važnosti šume i šumskih ekosustava. Primjenom šumske pedagogije djeca na edukativan i zabavan način uče i razvijaju odgovoran odnos prema šumskim zajednicama. Istraživanje o tome koliko djeca u istočnoj Slavoniji znaju o uzgoju i zaštiti šuma je provedeno pomoću kvalitativnog (strukturiranog) intervjua s učenicima, prije i poslije održanog integriranog Dana šuma i terenske nastave u šumi. Intervju je proveden s učenicima prvoga i četvrtoga razreda Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera iz Trnave, Osječko-baranjska županija. Rezultati intervjua prije provedenih aktivnosti vezanih uz šumski ekosustav ukazali su na nedovoljno znanje o uzgoju i zaštiti šuma, dok su rezultati nakon provedenih edukativnih aktivnosti bili statistički značajno bolji. Ukupno su učenici 1. i 4. razreda nakon održanog integriranog dana i provedene terenske nastave u šumi dali 96% točnih i 4% netočnih odgovora o uzgoju i zaštiti šuma, za razliku od intervjua prije održanih aktivnosti kada su dali svega 56% točnih i čak 44% netočnih odgovora. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su znanja djece mlađe školske dobi o uzgoju i zaštiti šume nedostatna te da bi se sadržaji o šumskim ekosustavima češće trebali obrađivati i to od početka školovanja, a kako bi učenici proširili svoj spektar znanja te bili odgajani za ekološko prihvatljiv način života. Spoznavši ovaj problem i zbog rastućeg interesa za šumskom pedagogijom, Hrvatske šume d.o.o pripremile su projekt pod nazivom „Šuma u školi, škola u šumi“ koji je započet tijekom 2013. godine i provodi se i danas. Svrha mu je djeci predškolske dobi i učenicima osnovnih škola na interdisciplinaran način približiti šumu, život u šumi i važnost gospodarenja šumama. Projekt se provodi u suradnji dječjih vrtića i osnovnih škola s ekološkim odjelima pojedinih podružnica Hrvatskih šuma. Ovako sustavno organizirana edukacija povećava svijest djece o važnosti šuma i potrebi njihova očuvanja, a istovremeno promiče ugled šumarstva kao struke i znanosti.

younger schoolage children; forest protection and cultivation; children's knowledge

nije evidentirano