hrvatski

Suvremena etnografija usmene književnosti Kostanja u antropološkom i teološkom kontekstu

Tema diplomskog rada je usmena književnost i tradicijska kultura poljičkog mjesta Kostanje. Uz pomoć kazivača zapisane su povijesne predaje te u suvremene, ali i nestale vjerske običaje. Diplomandica je proučavala kolika saznanja ljudi imaju o minulim vremenima, što najviše pamte te kako se odnose prema tradiciji i narodnim običajima. Rad se dijeli na tri poglavlja. U prvom poglavlju naziva Povijesne predaje obrađujem predaju o dolasku Hrvata na današnje prostore te narodnu predaju o poljičkoj heroini Mili Gojsalić koja je žrtvujući svoj život spasila rodni kraj od turske napasti. U poglavlju Bratovštine osvrćem se na strukturu i funkciju poljičkih bratovština nekad i danas. U najvećem poglavlju naslova Vjerski običaji koncentrirala sam se na običaje koji se vežu uz vjerske blagdane (Jurjevo, Blagoslov polja, Gospin Prinos, Ivanjdan, Sveti Mihovil, Gospa od Ružarija, Sveti Špirijun, Advent, Božić, Gospa Kandalora, Korizma, Uskrs). Poglavlja su popraćena i odgovarajućim fotografijama. Kazivanja sugovornika zabilježena su u obliku stvarnog tijeka razgovora što jako dobro pokazuje koliko usmena književnost jest prava riznica znanja koje se prenosi s koljena na koljeno te koliko je ona suvremena i dinamična. Zbog toga ju i treba promatrati kao pravu umjetnost riječi, kao široki oblik književnog stvaranja s individualnim vrijednostima. Vrijednost usmene književnosti i tradicijske kulture neizmjerna je, tim više što se u njima ogleda ono iskonsko, najnevinije i najbolje što nas uvijek iznova nadahnjuje i obogaćuje.

predaje ; blagdani ; tradicijska kultura ; kazivači.

nije evidentirano