hrvatski

Zelena lucerna u hranidbi crne slavonske svinje

Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina svinja nastala u drugoj polovici 19. stoljeća na pustari Orlovnjak u blizini Osijeka. Nastala je provođenjem planske selekcije od četiri pasmine lasaste mangulice, poland kine, berkšira i kornvola. Uzgoj navedene pasmine podrazumijeva njezino držanje na otvorenim površinama (pašnjaci, livade, šume) gdje joj je omogućen pronalazak hrane koja će dijelom zadovoljiti njezine potrebe. Osnovu hranidbe crnih slavonskih svinja čini zelena krma (lucerna i stočni grašak), leguminoze (ječam, kukuruz, soja) i prekrupa žitarica. Hranidba zelenom lucernom provodi se tijekom od razdoblja proljeća do jeseni. Obzirom na to da je uzgoj crnih svinja najpogodniji zbog proizvodnje sirovina za dobivanje trajnih suhomesnatih proizvoda (kulen, kobasica), hranidba svinja treba biti u skladu s time. Obrocima se treba zadovoljiti potreba svinja za dovoljno hranjivih tvari tijekom dana bez da se forsira ostvarivanje visokih dnevnih prirasta. Količina smjese tijekom dana iznosi 1, 6 kg s 16% sirovih bjelančevina i 12, 5 MJ ME/kg. Ostatak obroka treba činiti zelena lucerna ili neko drugo balastno krmivo. Hranidbom u ranom tovu koji traje 8 mjeseci moguće je ostvariti tjelesnu masu od 100 kg. Držanjem svinja na otvorenom uz hranu koja im je prirodno dostupna te dohranom s kukuruzom postižu se završne tjelesne mase od 150 kg u dobi od 15 do 18 mjeseci. Hranidbom crnih svinja tradicionalnim krmivima koji uključuju hrastove šume i pašnjake uz dohranu krmivima proizvedenima na obiteljskim gospodarstvima utječe se na kemijski sastav mesa te postizanje bolje kvalitete polovica namijenjenih proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda.

crna slavonska svinja ; hranida ; zelena lucerna

nije evidentirano