hrvatski

Strategije komuniciranja turističkih destinacija putem interneta

Turističke organizacije suočavaju se s tranzicijom svoje tradicionalne uloge iz organizacija koje su se prvenstveno bavile promocijom u organizacije koje se bave marketingom, prodajom te donekle i menadžmentom turističke destinacije. Usvajanje funkcije prodaje turističkih proizvoda destinacija u kojima djeluju, utjecalo je na procese njihove pravne transformacije, reorganizacije ljudskih potencijala, redefiniranja marketinške infrastrukture i komunikacije. U suvremenim uvjetima poslovanja posebno mjesto među sredstvima komuniciranja s turističkim tržištem pripada internetu. Karakteristike turističkog proizvoda, poput neopipljivosti, s jedne strane, i mogućnosti multimedijalnog prezentiranja informacija koje internet pruža kao sredstvo komuniciranja s tržištem, s druge strane, učinile su internet veoma pogodnim i popularnim sredstvom komuniciranja na turističkom tržištu. U ovome radu fokus je na internetu kao kanalu komuniciranja i distribuiranja informacija te kao transakcijskom mediju, no tek u kontekstu povećanja učinkovitosti strategija komuniciranja s ciljem poboljšanja prodaje turističkih proizvoda destinacija. Provođenje prodaje svakako je doprinijelo utvrđivanju doprinosa kojeg DMO-i imaju u razmjeni na turističkom tržištem. Posebice se na regionalnoj razini primjećuje tendencija ka usvajanju e-trgovine, a upravo su turističke organizacije na toj mezo razini predmet istraživanja ovoga rada. Disertacija daje uvid u internetske marketinške strategije komuniciranja koje primjenjuju turističke organizacije na regionalnoj razini uključujući sve primorske hrvatske turističke zajednice i po dvije turističke organizacije iz sljedećih zemalja: Lisabon i Madeira (Portugal), Katalonija i Balearski otoci (Španjolska), Provansa-Alpe-Azurna obala i Languedoc- Roussillon (Francuska), Toscana i Friuli Venezia Giulija (Italija), Peloponez i Atika (Grčka), Istanbul i Antalija (Turska). Kako bi se definirala primjena strategija komuniciranja turističkih destinacija s tržištem provedena je analiza alata i tehnika koje se koriste na internetskim stranicama odabranih DMO-a i distribuiran je anketni upitnik u elektronskom obliku za utvrđivanje primjene alata i tehnika koje nije bilo moguće ustanoviti uvidom u internetske stranice. Rezultati ukazuju da DMO-i uglavnom nedovoljno na svojim stranicama koriste sve instrumente marketinške komunikacije osim poveznica (jedini alat oglašavanja promatran u sklopu istraživanja sadržaja internetskih stranica), a uglavnom slaba je i primjena ostalih instrumenata e-komunikacijske strategije za koje su podaci prikupljeni anketnim upitnikom. Oba istraživanja sadrže komparativne analize pri čemu su uspoređeni DMO-i u Europi i Hrvatskoj te oni DMO-i koji prodaju turističke proizvode destinacije online vs. DMO-a koji to ne čine. Pored kvantificiranja primjene strategija komuniciranja odabranih DMO-a, osnovni cilj ovog istraživanja je predložiti model optimizacije marketinške komunikacije s tržištem putem interneta. U kontekstu toga, posebna pažnja posvećena je mjerenju i optimiziranju strategija komuniciranja destinacijskih turističkih organizacija i povezivanju učinaka kampanja koje provode DMO-i s rezultatima nositelja turističke ponude. Predloženi model optimiziranja strategija komuniciranja DMO-a uz očiti doprinos optimizaciji online i offline marketinških kampanja, doprinosi i važnoj zadaći DMO-a naspram dionika destinacije - da opravdaju svoje djelovanje dokazujući povrat na uložena sredstva u marketinšku komunikaciju s tržištem bez obzira na provođenje prodaje.

DMO; marketinška komunikacija; internet marketing; marketing turističke destinacije

nije evidentirano