Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala pod energetskim kulturama (CROSBI ID 406039)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Đurić, Mislav Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala pod energetskim kulturama / Zgorelec, Željka (mentor); Bilandžija, Darija (neposredni voditelj). Zagreb, Agronomski fakultet, . 2016

Podaci o odgovornosti

Đurić, Mislav

Zgorelec, Željka

Bilandžija, Darija

hrvatski

Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala pod energetskim kulturama

Sve veća potreba za proizvodnjom hrane, ali i energije, neizbježno dovodi do povećanja emisije CO2 u okoliš. Poljoprivredni ekosustavi imaju značajnu ulogu u emisijama stakleničkih plinova ; u 2014. godini, sektor Poljoprivreda je doprinio s 9, 5 % ukupnoj emisiji stakleničkih plinova Republike Hrvatske. Od mnogih stakleničkih plinova (N2O, CH4, vodena para i dr.), ugljikov dioksid predstavlja jedan od najvažnijih spojeva koji utječu na procese globalnog zagrijavanja. Energetske kulture ili energetski usjevi su kulture posebno uzgojene za proizvodnju energije različitih oblika. Energetske kulture emitiraju manje stakleničkih plinova u atmosferu u odnosu na poljoprivredne kulture, ali nisu „CO2 neutralne“. Energetske kulture, kako šumske tako i poljoprivredne, s obzirom na problematiku ublažavanja klimatskih promjena imaju veliki potencijal. Okvirom za klimatske i energetske politike predlaže se smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 %, povećanje udjela obnovljivih izvora energije od najmanje 27 %, kontinuirano poboljšavanje energetske učinkovitosti, te osiguranje konkurentne, pristupačne i sigurne energije. U ovome radu prikazan je pregled energetskih kultura koje se najviše uzgajaju u Europi, a ujedno imaju potencijal za uzgoj i u Hrvatskoj, njihovih prednosti i nedostataka, te emisija stakleničkih plinova iz tla na kojemu se one uzgajaju. Za energetske kulture miskantus, vrba i topola utvrđeno je da su izvori emisija N2O, a da je kultura blještac ponor emisija N2O. S obzirom na emisiju CO2, ponore predstavljaju kulture miskantus, vrba i topola međutim u drugim agroekološkim uvjetima uzgoja sve navedene kulture su također predstavljale izvore emisija CO2, kao i kulture blještac i divlje proso. Kulture blještac, divlje proso i topola predstavljale su izvor emisija CH4, a ponor emisija CH4 energetska kultura vrba. Pregledom literaturnih izvora, utvrđeni su oprečni rezultati istraživanja o emisijama stakleničkih plinova za koje je utvrđen značajan utjecaj agroekoloških uvjeta uzgoja pojedine kulture.

tokovi stakleničkih plinova; disanje tla; poljoprivredne energetske kulture; šumske energetske kulture

nije evidentirano

engleski

Greenhouse gas emissions from agricultural soils under the energy crops

nije evidentirano

greenhouse gases flux; soil respiration; agricultural energy crops; forest energy crops

nije evidentirano

Podaci o izdanju

37

20.09.2016.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Agronomski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)