Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 833885

Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba


Frljić, Josip
Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba 2016., diplomski rad, preddiplomski, Šumarski fakultet, Zagreb


Naslov
Šumskouzgojne značajke divlje trešnje u mladiku hrasta lužnjaka i običnoga graba
(Silvicultural properties of wild cherry in the young stand of pedunculate oak and common hornbeam)

Autori
Frljić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09.

Godina
2016

Stranica
28

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Prunus avium; silviculture

Sažetak
U ovom se radu analizira kakvoća mladih stabala divlje trešnje u smjesi s hrastom lužnjakom i običnim grabom. Pokus je postavljen u Nastavno-pokusnom šumskom objektu (NPŠO) Zagreb, Gospodarska jedinica Dubrava lug − Mokrice, odjel 11, u mladiku hrasta lužnjaka s običnim grabom u kojem su prilikom pomlađivanja posađene sadnice divlje trešnje. Na svakom su stablu divlje trešnje izmjerene sljedeće varijable: totalna visina, prsni promjer, pripadnost sastojinskoj etaži, duljina debla do rašlje (ako postoji), duljina deblja do prve žive grane koja je dio krošnje, zakrivljenost debla, oblik krošnje i zdravstveno stanje. Ciljevi istraživanja bili su: a) analizirati kakvoću stabala divlje trešnje koja rastu u smjesi s hrastom lužnjakom i običnim grabom u sastojini koja je u razvojnom stadiju mladika, b) predložiti šumskouzgojne postupke za poboljšanje kakvoće stabala divlje trešnje. Nakon obavljenog istraživanja može se zaključiti sljedeće: 1) Na totalnu visinu i prsni promjer stabala divlje trešnje u velikoj omjeru utječe svjetlost. Stabla koja su imala veliku količinu dostupne (ploha 1) svjetlosti su u prosjeku za oko 15 % viša te su imala 43, 74 % veći prsni promjer nego stabla koja su imala reduciranu količinu svjetlosti (ploha 3) ; 2) Na pravnost stabala divlje trešnje također značajniji utjecaj ima svjetlost. Povećanjem količine svjetlosti stabla divlje trešnje u pravilu su pravnija ; 3) Povećana količina svjetlosti ima loš utjecaj na broj rašljavih stabala, te na oblik krošnje ; 4) Divlja trešnja je pokazala dobre rezultate kad je u pitanju zdravstveno stanje. Rezultati po plohama su pokazali da svjetlost također ima značajan utjecaj na zdravstveno stanje te se smanjenjem količine svjetla pogoršava zdravstveno stanje. Rezultati nam prikazuju značajne razlike među plohama gdje je na plohi 1 oko 90 % stabala bilo zdravo, a na plohi 3 samo 60 %, od čega je 20 % bilo lošeg zdravstvenog stanja ; 5) Divlja trešnja ima loš utjecaj na stabla hrasta lužnjaka u mladiku koja je potisnula. Za opstanak hrasta lužnjaka treba se provesti visoka proreda usmjerena na stabla divlje trešnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb