hrvatski

Kultura rada i sociokulturno nasljeđe

Govor o kulturi je uvijek govor o svemu ljudskom. Premda je priroda ona koja sve omogućava, nju se u kulturi „zaboravlja“ dajući prioritet čovjeku kao „stvaratelju“ svega za ljudski život bitnog. U tome važno mjesto uvijek dobiva rad kao ljudska aktivnost kojom se stvaraju materijalna i duhovna dobra. Odnos prema radu u svakom se društvu prepoznaje kao jedna od njegovih kulturnih odrednica prema kojoj se tome društvu (narodu) pridružuju atributi poput „odgovorno“, „disciplinirano“, „pouzdano“, „precizno“, „bogato“, „razvijeno“ i slično. Kako se odnos prema radu ne prepoznaje samo u jednoj ili dvije generacije aktivnih članova društva već kao višestoljetna tradicija brojnih prethodnih generacija, tako se odnos prema radu prepoznaje kao važno sociokulturno nasljeđe. U članku je analizirano nekoliko važnih činitelja kulture rada u hrvatskom društvu, posebice u Slavoniji i Baranji, koji su nezaobilazni za razumijevanje važećih normi i vrijednosti u odnosu prema radu te materijalnim i duhovnim dobrima. Tako će se ukazati na utjecaje političkih uređenja u prošlosti, tradicije, geografskih i klimatoloških utjecaja, obrazovanja, integracijskih procesa i globalnog tržišta. U konačnici bi ovakva analiza ponudila realnu sliku kulture rada u hrvatskom društvu kao i smjernice poželjnih promjena.

kultura rada; priroda; tradicija; sociokulturno nasljeđe; razvoj

nije evidentirano