hrvatski

Učenička procjena vlastitih nastavnih aktivnosti u nastavi likovne kulture

Nastava likovne kulture u cjelini nastavnog kurikuluma jednako je važna za opću kulturu i nastavak školovanja kao i svi ostali nastavni predmeti. Stručnjaci su davno uočili da sve aktivnosti u području likovne kulture pozitivno djeluju na učenje ostalih nastavnih sadržaja i kompetencija koje se stječu školovanjem. Cilj rada je bio pružiti uvid u nastavne planove likovne kulture u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Hrvatskoj, te ispitati učeničku percepciju njihovih aktivnosti u nastavi likovne kulture i razlike u tim percepcijama s obzirom na pojedina obilježja učenika. Teorijsko-komparativnom analizom se pokazalo da postoji razlika u broju sati umjetničkog (vizualno- likovnog) odgoja u spomenutim državama, s tendencijom smanjenja satnice. U proljeće 2015. godine ispitana je percepcija vlastitih aktivnosti na nastavi likovne kulture kod učenika završnog razreda devetogodišnje obvezne osnovne škole, te drugog razreda gimnazije (N = 230). Za ispitivanje korištena je modificirana Skala moje nastavne aktivnosti (Gentry, Gable, Rizza, 2002). Pokazalo se da učenici generalno percipiraju učestalije zadovoljstvo i interes za nastavu likovne kulture, te da im ona pruža učestali izazov i mogućnost izbora. Bez obzira na percepciju više razine učestalosti pojedinih aktivnosti nastave likovne kulture, pokazalo se da postoje razlike s obzirom na istraživana obilježja učenika. Učenice percipiraju učestaliji interes, mogućnost izbora i zadovoljstva nego učenici, dok nema razlike u izazovu. Srednjoškolci (gimnazijalci) percipiraju učestalije zadovoljstvo i mogućnost izbora, dok osnovnoškolcima je učestaliji izazov u aktivnostima likovne kulture, ali nema razlike po pitanju interesa. Bez obzira na završni prosječni uspjeh, učenici jednako percipiraju učestalost interesa, izazova i zadovoljstva nastavnim aktivnostima likovne kulture. Tek u pogledu mogućnosti izbora, učenici s višim uspjehom percipiraju da im aktivnosti u nastavi likovne kulture pružaju učestalije mogućnosti izbora, za razliku od učenika s nižim prosječnim završnim uspjehom. Interpretacije i implikacije dobivenih rezultata prikazane su u radu.

likovna kultura; aktivnosti učenika; zadovoljstvo; interes; izbor; izazov; obvezno školovanje; gimnazija

nije evidentirano