hrvatski

Energetski potencijal peleta proizvedenih iz poljoprivredne biomase u Hrvatskoj

Usvajanje europskih ciljeva i strategija utječe na rast proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, čiji je značajniji porast primjetan od 2011. godine. U ovom radu su prikazani podaci o korištenju biomase i peleta u sustavu obnovljivih izvora energije, s naglaskom na Europsku uniju i Hrvatsku. Glavni cilj rada je prikazati energetski potencijal poljoprivredne biomase, odnosno važnijih kultura ratarske proizvodnje (posliježetveni ostaci) i orezane biomase trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i maslinici) te zbrinjavanju te biomase na jedan od najčešće primjenjivanih tehnologija - peletiranje. U razdoblju od 2010-2014, proizvodnja peleta u Hrvatskoj se povećala za više od tri puta. Prema izračunima, ostatak biomasa koji ostaje nakon žetve i rezidbe iznosi 1, 977, 014.47 tona, što je za 5.6 puta veća količina od ukupno instaliranih kapaciteta za proizvodnju peleta u 2014. godini. Kod izračuna energetskog potencijala za ratarsku biomasu u obzir je uzet postotak biomase koju je potrebno vraćati u tlo radi održavanja plodnosti te su razrađena 2 scenarija temeljena na 50% i 30% raspoložive količine biomase za proizvodnju energije. Ukupno izračunati potencijal posliježetvenih i rezidbenih ostataka je 28.41 PJ pri scenariju 1, odnosno 18.64 PJ pri scenariju 2. S obzirom na ukupnu proizvodnju primarne energije u Hrvatskoj 2014. godine (243.77 PJ), poljoprivredna biomasa je mogla zauzimati udio od oko 10% od ukupne proizvodnje primarne energije.

Obnovljivi izvori energije; bioenergija; peleti; energetski potencijal; posliježetveni i rezidbeni ostaci

nije evidentirano