hrvatski

Prometno i ekonomsko značenje brze ceste Šibenik - Drniš - Knin

U posljedni nekoliko godina u Republici Hrvatskoj intenzivno se ulaže u razvoj mreže autocesta i brzih cesta. Pitanje koje se pri tome nameće je kakav će utjecaj izgradnja imati na regionalni razvoj. U ovom radu se daje pregled značenja izgradnje brze ceste Šibenik - Drniš - Knin na regionalni razvoj. U Hrvatskoj je izgradjeno i pušteno u promet 1.240, 7 km autocesta i 6.571, 60 km državnih cesta. Na autocestama ima tunela dužine 44.012 m, a na ostalim cestama dužina tunela je 7.872 m. Investiranje u gradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta razvoja regija koje se nalaze pod posebnom državnom skrbi, poput grada Knina i grada Drniša u Šibensko - kninskoj županiji. Jedan od osnovnih uvjeta gospodarskog razvoja danas je i kvaliteta ukupnoga prometnoga sustava - posebno cestovnog prometa koji danas teče najveći dio prometa robe i ljudi. Dok je izgradnjom autoceste Zagreb - Split Šibensko-kninska županijakvalitetnije povezana sa sjeverozapadnom Hrvatskom te dalje sa zemljama EU, u isto vrijeme zabrinjava loša poprečna cestovna povezanost Šibenika kao županijskog središta sa gradovima Drnišem i Kninom te s prostorom zapadne Bosne kojemu je ovo najbliži izlazak na Jadransko more. Za Šibensko-kninsku županiju ovo je primarna cestovna arterija koja povezuje gotovo 80 posto stanovništva Županije. Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta i zapošljavanja jer utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i ukupnu privlačnost zemlje za poslovanje i investicije. Brza cesta u svakom slučaju najveci utjecaj bi imala na gospodarski razvoj i demografsku obnovu Knina, Drniša i okolnih mjesta koji su pod posebnom državnom skrbi što bi se reflektiralo i na razvoj gospodarstva u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji.

brza cesta Šibenik - Drniš - Knin; promet; gospodarstvo; turizam

nije evidentirano