Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 833436

Bliski istok: povijest i značenje pojma


Kasapović, Mirjana
Bliski istok: povijest i značenje pojma // Bliski istok: politika i povijest / Kasapović, Mirjana (ur.).
Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 2016. str. 3-46


Naslov
Bliski istok: povijest i značenje pojma
(The Middle East: History and Meaning of the Term)

Autori
Kasapović, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bliski istok: politika i povijest

Urednik/ci
Kasapović, Mirjana

Izdavač
Fakultet političkih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
3-46

ISBN
978-953-6457-88-5

Ključne riječi
Bliski istok, regionalne studije, orijentalistika
(Middle East, regional studies, Oriental studies)

Sažetak
Bliski istok najkompleksnija je regija u suvremenom svijetu. Proteže se na tri kontinenta, Aziju, Afriku i Europu, i obuhvaća vrlo različite države. Prostorno najveća zemlja, Saudijska Arabija, prostire se na više od dva milijuna, a najmanja, Bahrein, na 757 četvornih kilometara pa je gotovo tri tisuće puta manja. Najmnogoljudnija zemlja, Egipat, imala je početkom ovog stoljeća oko 90 milijuna, a najmanja, Bahrein, malo više od milijun stanovnika. U najgušće naseljenom Bahreinu živjelo je više od 1.750, a u najrjeđe naseljenom Omanu samo devet stanovnika po četvornom kilometru. Neke zemlje imaju milijune hektara obradive i obrađene poljoprivredne površine, poput Turske i Irana, dok male zaljevske zemlje nemaju ni obradive zemlje ni poljoprivredne proizvodnje. U regiji se nalaze svjetske naftne velesile, poput Saudijske Arabije, Iraka, Irana i Kuvajta, ali i zemlje koje nemaju ni "kap nafte", poput Libanona i Jordana. U vrlo urbaniziranim društvima Katara, Kuvajta, Izraela i Libanona oko 90 posto stanovnika živi u gradovima, a u ruralnom društvu Jemena manje od trećine stanovnika. U nekim državama, kao u Kataru i Omanu, gotovo i nema nezaposlenih, dok je u Palestinskoj samoupravi početkom 21. stoljeća svaki treći ili čak svaki drugi radno sposoban stanovnik bio nezaposlen. U Kataru, Kuvajtu i Ujedinjenima Arapskim Emiratima ekonomski je aktivno bilo više od 50 posto, a u Jemenu, Jordanu i Iraku manje oko 25 posto ukupnog broja stanovnika. U prvoj polovici prošlog desetljeća u Izraelu, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Turskoj nije bilo stanovnika koji su živjeli ispod crte siromaštva, dok se u Jemenu u tu skupinu ubrajalo čak 60, a u Palestini 57 posto ljudi. U Izraelu, Libanonu i Saudijskoj Arabiji nije bilo stanovnika koji su dnevno morali živjeti s manje od dva dolara prosječno, dok je u Jemenu tako živjela gotovo polovica ljudi. U Izraelu nije bilo nepismenih, dok je u Afganistanu nepismeno bilo oko 70 posto stanovnika. Početkom drugog desetljeća 21. stoljeća bruto društveni proizvod po glavi stanovnika Katara bio je 80.440, a Jemena 1.070 dolara ili 75 puta manji. Goleme razlike između Katara i ostalih malih zaljevskih država i naftnih velesila, s jedne, i znatno većega siromašnog Jemena, s druge strane, nisu iznimka. U Turskoj je, primjerice, bruto društveni proizvod po glavi stanovnika bio četiri puta veći nego u Egiptu i Siriji, i to prije sukoba i građanskih ratova koji su zahvatili te zemlje 2011.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mirjana Kasapović, (118216)