hrvatski

Plinonosnost pliocensko-pleistocenskih naslaga u Sjevernom Jadranu te geološki uvjeti koji su je stvorili

Cilj ovoga rada je bio analizirati pliocensko- pleistocenske naslage u Sjevernom Jadranu. Sačinjen je pregled geologije i litostratigrafije Sjevernog Jadrana. Od svih depresija unutar Jadranskog bazena Padska je najveća. Današnje granice te depresije pružaju se unutar talijanskog i hrvatskog podmorja Jadrana gdje su pliocenske i pleistocenske sekvencije hemipelagičnog taloženja prekidane progradacijama delte rijeke Po, a u manjoj mjeri i rijeka Adige i Piave. Ti sedimenti sadrže važna ležišta značajnih količina prirodnog plina, te su dobro istraženi na području više talijanskih i hrvatskih plinskih polja dubokim bušotinama.U pliocenu je pješčani detritus taložen isključivo na talijanskoj obali od prodelta. U pleistocenu slojevi pijeska i silta nekoliko metara debeli su taloženi i na hrvatskoj strani Padske depresije, unutar delte i prodelte rijeke paleo-Po. Naslage pleistocena istraživačkog prostora dolaze kontinuirano na gornjopliocenskim sedimentima u jugozapadnom i zapadnom, te mjestimice u središnjem dijelu istraživačkog područja. Također su prikazana hrvatska plinska polja u Sjevernom Jadranu i njihove naftnogeološke značajke i to redom Izabela, Ivana, Ika, Annamaria, Marica i Katarina. Navedena ležišta sadrže plina dostatnog za proizvodnju u idućih 20 godina. Međutim, važno je pitanje nastanka tolikih količina plina. U opisanom području zanimljivo je što su one nastale djelovanjem bakterija, a ne termogeno, tj. radi se o plinu biogenog podrijetla. Takvi uvjeti specifični su glede čitavog Jadranskog bazena upravo za Padsku depresiju, zbog donosa velike količine terigenog materijala iz podalpske nizine.

Sjeverni Jadran; pliocen; pleistocen; Padska depresija; rijeka Po; biogeni plin

nije evidentirano