hrvatski

Doprinos riječkih znanstvenika na području toplinske konverzije sunčeve energije i obnovljivih izvora energije

Pojavom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća cijeli je svijet pa tako i Hrvatska bio prisiljen iskorištavati nove izvore energije. Ustaljeni način razmišljanja morao je biti promijenjen. Primijeniti drukčiji pristup dobivanja energije bio je nužan. Očito rješenje je korištenje i razvijanje tehnologija obnovljivih izvora energije kako bi se smanjila pogubna emisija štetnih tvari, pročistio zrak i omogućilo svim državama diljem svijeta poboljšanje energetske sigurnosti i neovisnosti te sam ekonomski razvoj. Tako se nekoliko entuzijastičnih znanstvenika i stručnjaka odlučilo na revolucionarni pothvat pronalaska rješenja rastućem problemu. Može se reći da je epicentar događanja bila Rijeka, točnije Tehnički fakultet u Rijeci i Zavodu za termodinamiku i energetiku. Stručno osoblje je uzelo za zadatak da svim mogućim sredstvima i znanjem u tom području pridonese istraživanju i razvitku korištenja obnovljivih izvora energije. Pokretač je bio prof. Josip Pažanin sa svojim suradnicima i kolegama sa Tehničkog fakulteta u Rijeci, a kasnije su se pridružili i drugi profesori i znanstvenici kao što su prof Fran Bošnjaković i Milan Viličić sa Fakulteta strojarstva i Brodogradnje u Zagrebu. Ubrzo se osim na riječkom središtu pojavljuju i skupine stručnjaka u Puli, Splitu i Zagrebu. Dogovorno su se sastajali na godišnjoj razni te izmjenjivali ideje i razmišljanja kao Hrvatski savez za sunčevu energiju. Uz to su donijeli odluku o izdavanju časopisa Sunčeva energija, koji bi svim zainteresiranim čitateljima približio pojam korištenja sunčeve energije te ih upoznao sa problematikom koja ona donosi. Okupljanja su privukla istomišljenike, ne samo iz Hrvatske, već iz cijele regije čime su ona dobila međunarodni karakter. Osim okupljanja znanstvenici su marljivo radili i na osmišljavanju i realizaciji raznih glavnih i idejnih projekata te na provođenju studija. Projekti su se većinom odnosili na povećanje korištenja obnovljivih izvora na obalnom i otočnom području jer su tamošnja klima i krajolik izrazito pogodni za njihovu realizaciju. Danas, Hrvatski savez za sunčevu energiju na čelu sa prof. dr. sc. Bernard Franković i dalje aktivno radi na ostvarivanju zamišljenih ciljeva. Zahvaljujući toj skupini ljudi koja je sa godinama bivala sve veća, Hrvatska je na dobrom putu budućim generacijama osigurati energetski sigurnu i neovisnu domovinu. Nadalje, omogućili su put ka ostvarenju plana 20-20-20 do 2020. godine, čiji je energetski cilj povećanje udjela obnovljivih izvora na 20%. Danas je Hrvatska u skladu sa tim planom instalirala sveukupno 527, 51 MW kapaciteta u obnovljivim izvorima energije od čega je 7, 81 MW u fotonaponskim ćelijama, 11, 5 MW u kogneraciji, 49, 7 MW u biomasi i 455, 25 MW u vjetroelektranama te je za konverziju sunčeve energije u toplinu instalirano preko 200 000 m2 kolektora. Sve navedeno ne bi bilo moguće bez istaknutih znanstvenika iz Hrvatske i cijelog svijeta, čiji doprinos daje priliku za bolji i čišći svijet nadolazećim generacijama.

obnovljivi izvori energije; sunčeva energija; Tehnički fakultet u Rijeci; energija i okoliš

nije evidentirano