hrvatski

Priručnik za seminare i vježbe iz epidemiologije

Vodeći uzroci smrti u razvijenim zemljama svijetu su kardiovaskularne bolesti tj. bolesti srca i krvnih žila među kojima su najčešće ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti. Epidemiološke studije su pokazale da se njihova zastupljenost razlikuje u pojedinim zemljama svijeta1. S obzirom na njihovu rasprostranjenost razlikujemo tri skupine zemalja: 1. U većini razvijenih zemalja svijeta sredinom 20. stoljeća stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti bile su u porastu. Kad se to uočilo počela su istraživanja s ciljem da se otkriju čimbenici rizika za razvitak kardiovaskularnih bolesti. Otkriven je niz čimbenika rizika, a tome je mnogo doprinijela, među ostalim studijama i Framinghamska studija koja je otkrila povezanost između načina života pojedinca i rizika od razvitka bolesti srca. Zahvaljujući mjerama prevencije tj. propagiranjem zdravog načina života, kontrole tlaka, veće tjelesne aktivnosti i sl. u zadnjih 30 godina u većini tih zemalja uslijedio je značajan pad smrtnosti (oko 30 do 40%) od tih bolesti. 2. Druga grupa zemalja su zemlje centralne i istočne Europe. U tim zemljama je istovremeno porasla smrtnost od koronarne bolesti1,4. Taj trend porasta počeo je 60-tih godina, a vrhunac je postignut krajem 80-tih godina. 3. Treću grupu predstavljaju zemlje u razvoju gdje se vidi porast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, tako da se do 2010. godine očekuje da će kardiovaskularne bolesti biti vodeći uzrok smrti. Statistički podaci za Hrvatsku pokazuju da su bolesti cirkulacijskog sustava vodeći uzrok smrti i čine preko 50% svih uzroka smrti. U razdoblju od 20 godina tj. od 1979. do 1998. godine u Zagrebu je zabilježeno gotovo 30.000 slučajeva akutnog infarkta miokarda kod građana Grada Zagreba. Analiza podataka s obzirom na spol pokazala je da su 2/3 oboljelih bili muškarci, a 1/3 žene. Nadalje, s obzirom na ishod bolesti broj umrlih od infarkta miokarda bio je vrlo visok i iznosio je oko polovicu (49%) svih oboljelih. Od toga 32% bolesnika umrlo je izvan bolnice, a 19% u bolnici. U ovu analizu uključene su sve dobne skupine, pa je zapravo smrtnost procentualno veća jer mnoge studije uzimaju u obzir samo oboljele do 65 ili 74 godine starosti.

koronarna bolest; epidemiologija; registar akutnog infarkta miokarda; grad Zagreb

nije evidentirano