hrvatski

Proizvodnja energije iz posliježetvenih ostataka žitarica

Svake godine u poljoprivredi nastaju velike količine biomase. Najveći dio biomase u poljoprivredi proizvodi se namjenski za prehranu stanovništva, a dio za ishranu stoke. Uvažavajući potrebu vraćanja određene količine organske tvari u tlo, još uvijek ostaje znatna količina biomase koju je moguće koristiti za proizvodnju energije. Količinu biomase koju je moguće energetski koristiti ovisi o izboru poljoprivredne kulture i ekološkim uvjetima mjesta uzgoja. Smatra se da je za energiju moguće iskoristiti 30% ukupne proizvodnje poljoprivrednih kultura, kao što su slama, kukuruzovina, koštice i ostaci uljarica. Cilj rada je utvrditi mogućnosti proizvodnje električne i toplinske energije iz poslježetvenih ostataka kod žitarica. Zbog ograničenih resursa za uzgoj žitarica u EU, sve je važnije, uz iskorištenje zrna za proizvodnju hrane, uvesti proizvodnju energije iz lignoceluloznih dijelova biljke (slama). Očekivani rezultat rada će biti opis tehnologija proizvodnje energije iz slame, a da se pri tome ne smanji očekivani povrat organske tvari, koje nastaje njezinim zaoravanjem u tlo. Biomasa ima mnoge prednosti pred fosilnim gorivima i znatno pridonosi smanjenju ukupne emisije ugljikovog dioksida u atmosferu. Glavne prednosti biomase su to što je obnovljivi izvor energije, pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, ima mogućnost pročišćavanja okoliša pri proizvodnji energije i široko je dostupan izvor energije. Pravilnim načinom dobivanja energije iz biomase količina biomase koja se koristi mora biti jednaka količini biomase koja se obnavlja u prirodi.

Poljoprivreda; biomasa; energija; poslježetveni ostaci

nije evidentirano